Zakon o strancima: Bauštelcima iz inozemstva mora se jamčiti povratak kući i primjeren smještaj
Vlada je predstavila nove izmjene Zakona o strancima koje idu u javno savjetovanje. Istaknuto je kako se Zakon mijenja zbog značajnog porasta zakonitih migracija od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, pri čemu strani državljani dolaze prvenstveno zbog rada. I to u najvećem broju na hrvatskim gradilištima zbog čega će ove izmjene propisa najveći utjecaj imati na građevinske tvrtke. Između ostalog, one će biti obavezne osigurati ‘primjeren’ smještaj za strane radnike kojima ga ponude kao beneficiju, ali i potpisati zadužnice za njihov povratak kući.
zidar | foto: HOK
Navodi se kako najveći broj useljenika u Hrvatsku čine strani radnici koje dovode poslodavci, a riječ je o ljudima koji imaju nižu razinu kvalifikacija, i oni najčešće privremeno borave u Hrvatskoj. Njihov dolazak za Hrvatsku je okarakteriziran kao nužan s obzirom na kronični nedostatak radne snage.
– S obzirom na postojeće demografske trendove, smanjivanje broja stanovnika, te depopulaciju dijelova Hrvatske, useljavanje je potrebno u svrhu ispunjavanja zahtjeva tržišta rada, kako bi se broj radno aktivnog stanovništva održao na razini koja omogućava optimalno funkcioniranje gospodarstva i države, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Najviše stranaca radi u graditeljstvu
Ministar je iznio podatke kako je tijekom 2022. u Hrvatsku doselilo ukupno 57.972 osobe, od čega je 29.200 osoba s državljanstvom ostalih europskih zemalja, dok je 13.261 osoba s državljanstvom neeuropskih zemalja. Slijedi 10.340 osoba s hrvatskim državljanstvom i 5167 osoba s državljanstvom zemalja članica Europske unije.
Govoreći o djelatnostima, Božinović je specificirao kako je najviše dozvola izdano u graditeljstvu, njih 40 posto, a potom slijede ugostiteljstvo i turizam s 26 posto, kao i industrija, na koju otpada 14 posto dozvola.
Najviše državljana kojima je tijekom prošle godine izdana dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj je iz Bosne i Hercegovine, 22 posto, a potom iz Srbije i Nepala, 14 posto, te ostali s 11 posto.
Zadužnice i smještaj
Izmjene Zakona o strancima uvode institut zadužnica za osiguravanje povratka stranih radnika, a koji se odnosi na poslodavce koji dovode strane radnike iz zemalja s viznim sustavom. Zadužnice se aktiviraju ako poslodavac odustane od zapošljavanja.
– Nerijetko se dogodi da strani radnici dođu u zračnu luku i onda poslodavac, koji ih je tražio, odustane od njih i onda je daljnje postupanje u rukama policije, što ne bi trebao biti slučaj. Teret njihovog vraćanja je prepušten državnim institucijama, pojasnio je Božinović.
Naglasio je i kako novi zakon predviđa zaštitu stranih radnika na način da će oni, nakon isteka ugovora, imati dopušteno vrijeme nezaposlenosti od 60 dana. Također, kada smještaj radniku osigurava poslodavac, uvodi se i dokazivanje o primjerenom smještaju stranih radnika. S time da će uvjeti primjerenog smještaja biti određeni podzakonskim propisom.
Crne liste
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić je poručio kako je uvoz strane radne snage bio odgovor Vlade na negativne trendove u gospodarstvu, te da po prvi put imamo pozitivan migracijski saldo.
Govoreći o Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada, Piletić je istaknuo uvođenje crne liste poslodavaca koji ne prijavljuju rad. Uvjeti za uvrštavanje na crnu listu bit će vrlo brzo objavljeni, a Državni inspektorat će, sukladno tom Zakonu, utvrditi i kazniti poslodavca s neprijavljenim radnikom, kazao je Piletić, ističući da su za ponavljače istog prekršaja propisane drastično veće kazne.
Doznajte ovdje sve o trendovima zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj.
