Pretraga

Godinu dana poslije: Kako stojimo sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama?

A- A+

Ljeto se bliži, a prošlo ljeto 2023. bio je aktualan novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Prijedlog pa donošenje tog Zakona bila je velika novost u hrvatskom zakonodavstvu, budući da je taj Zakon donesen prvi puta nakon dvadeset godina. Zakon je donio novosti u pravni sustav, određujući nove pravne okvire, među ostalim, za plaže i koncesije. Kad je Zakon stupio na snagu, u javnosti je pobuđena nada da će se riješiti određena goruća dosad neriješena pitanja, poput bespravnog i bezočnog zauzimanja hrvatske obale, no, struka ima svoje primjedbe na Zakon. Urbanistica Zrinka Rudež samoinicijativno se tada osvrnula na pojedine dijelove novog Zakona o pomorskom dobru koje smatra spornim.

devastirana obala Umag

devastirana obala Umag | foto: Grad Umag

U srpnju 2023. predstavljen je Prijedlog novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Po prvi puta nakon dvadeset godina, u Hrvatskoj je uveden novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Dok je Zakon donio čitav niz novosti, neke od većih novosti nove odluke su po pitanju definiranja plaža te davanja koncesije. Prema novom Zakonu ukinute su i morske plaže.

U novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine 83/23) ipak prema prosudbi stručnjaka postoje manjkavosti. Iz perspektive urbanistice Zrinke Rudež mnoga pravna rješenja Zakona nisu u skladu sa načelima prostornog planiranja ili ih pak uveliko dovode u pitanje. Dijelove Zakona Rudež je izdvojila pa ih kritički prokomentirala na Stručnom portalu pomorsko dobro.

Pojedina zakonska rješenja problematična?

Za Članak 14. Zakona, Rudež je pojasnila kako je za prostorne planove svih vrsta potrebno od Stručnog savjeta za planiranje i gradnju na pomorskom dobru ishoditi suglasnosti, pri čemu Savjet osniva Vlada RH. Budući da se suglasnost mora ishoditi na Konačni prijedlog prostornog plana prije ishođenja suglasnosti Ministarstva za prostorno uređenje, komplicira se postupak izrade te donošenja prostornih planova koji je već sam po sebi prilično kompleksan, prosuđuje Rudež.

Izdvojeni članak

Samo u Hrvatskoj: Devastira se obala, na nalazištu stopa dinosaura grade se plaža i šetnica

Na taj način, objašnjava, možebitno se pogoduje nastajanju sukoba interesa za pojedine članove Savjeta, te koruptivnoj suradnji na razini pojedinaca, odnosno članova Savjeta. Pritom, kriterij za izbor devet članova Savjeta nejasan je i ostavlja mogućnost za politiziranje i zloupotrebu te teme. Na kraju, za zamijetiti je kako novi Zakon uvodi termin ‘planovi uređenja prostora’, a isti pojam niti je objašnjen u pojmovniku, niti postoji u Zakonu o prostornom uređenju.

Nejasno je na koju se razinu prostornih planova odnosi odredba o koncesijama

Novi Zakon o pomorskom dobru, između ostalog se osvrće i na koncesije. Koncesije se, prema Zakonu, ako su planirane prostornim planovima, mogu davati na pomorskom dobru za privezišta. Nejasno je, međutim, zamjećuje Rudež, na koju razinu prostornih planova se ta odredba uopće odnosi. Ispostavlja se kako je nemoguće pouzdano i točno prikazati kopneni i morski dio privezišta na kartama mjerila koje se koristi za izradu Prostornih planova uređenja Općina i Gradova.

– Naime, nije moguće pouzdano i točno prikazati kopneni i morski dio privezišta na kartama mjerila 1:25 000 ili 1:5000, nas kojima se rade Prostorni planovi uređenja Općina, odnosno Gradova. Ove potonje datiraju najčešće iz austrougarskog perioda i ni nemaju točno određenu sadašnju obalnu liniju. Ovo omogućuje veliku improvizaciju u planerskom postupku i vrlo proizvoljna  prostorna rješenja u prostornim planovima. Omogućuje veliku zlouporabu u primjeni. Naime, na ovaj način će prostorni planovi biti sredstvo za  legalizaciju raspršenih bespravno sagrađenih privezišta koja su nastajala privatnom uzurpacijom morske obale, komentirala je Rudež.

Privezište nije definirano, Zakon poziva na uzurpaciju

Prema odredbama novog Zakona, ističe Rudež, privezište nije definirano ni kao oblik luke, a ni kao izdvojeni bazen luke otvorene za javni promet, ili pak luke posebne namjene kojim gospodare pravni subjekti, odnosno lučke uprave. Zakon, smatra urbanistica, na taj način omogućuje da se preko privezišta ozakoni uzurpacija obale legaliziranjem istih. Drugim riječima, istim potezom otvara se mogućnost da se privezišta koristi i znatno više nego je potrebno.

Izdvojeni članak

Oporba se protivi novom Zakonu o pomorskom dobru: ‘U pitanju je zakon opasnih namjera’

– Što je sa sanitarnim uvjetima, što je sa odvodnjom, što je sa vodoopskrbom, što je sa elektroopskrbom, što je sa zbrinjavanjem otpada, što je sa zaštitom okoliša? Ovime se omogućuje invazija ugostiteljskih objekata sa privezištima na sve, pa i na najvrijednije dijelove obale Jadrana. Ovoj invaziji privatnih interesa na pomorsko dobro, se neće moći kvalitetno oduprijeti ili ju držati unutar granica prihvatljivih po okoliš, niti jedinice lokalne samouprave, niti prostorni planeri, komentira u svom osvrtu na novi Zakon Rudež.

Posao legalizacije može trajati i 50 godina

Dio Zakona definiran Člankom 212. odnosi se na pitanje legaliziranja određenih objekata koji su u okviru pomorskog dobra. Prema Članku, Vlada bi trebala legalizirati zadržavanje u prostoru građevina, a povjerenstva još nisu imenovana i unatoč tome što je od stupanja Zakona koji je na snagu stupio još krajem srpnja 2023. Prije svega je problematično što Povjerenstvo za ocjenjivanje još nije imenovano, a oni koji budu u Povjerenstvu mogli bi se kod odlučivanja naći u međusobnom sukobu. K tome, posao legalizacije bit će toliko opsežan da će, predviđa Rudež, provjeravanje trajati i do narednih 50 godina.

– Jedinice lokalne samouprave neće moći u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Zakona, uskladiti prostorne planove uz suglasnost Savjeta Vlade RH, sa ovim Zakonom. Naime, prostorni planovi koji obuhvaćaju pomorsko dobro moraju imati detaljnost arhitektonskih rješenja, prema novom Zakonu o prostorom uređenju (Narodne Novine  67/23). Da bi imali potrebnu detaljnost, moraju se raditi na ažurnim topografsko katastarskim podlogama koje odgovaraju suvremenim tehnološkim standardima, što je za većinu jedinica lokalne samouprave nedostižan san. Naime, takve podloge koštaju i njihova izrada traje, konstatirala je Rudež.

Krajem 2022. objavljen je plan za obnovu Istočne obale u Splitu. Ovdje pogledajte kako će izgledati.

Copy link
Powered by Social Snap