Ljubljanska džamija kao moćan spoj tradicijskog i modernog graditeljskog koncepta
Od kako je 2020. godine završena, prva slovenska džamija, sagrađena u Ljubljani, ne prestaje biti ogledan primjer kako arhitektura može spojiti tradicijske i moderne graditeljske koncepte na način prihvatljiv svima, te ujedno predstaviti zanimljivu inovaciju vrijednu divljenja. Islamski vjerski i kulturni centar, što je službeni naziv ovog kompleksa, prostire se na 14.080 kvadrata autorski je rad biroa Bevk Perović Arhitekti, te je više puta nagrađivan zbog svoje posebnosti.
Islamski vjerski i kulturni centar Ljubljana | foto: David Schreyer
Gradnja ovog Islamskog vjerskog i kulturnog centar koštala je 34 milijuna eura, a većinu financiranja, 28 milijuna eura, osigurala je država Katar. Izgrađen je na zemljištu u širem središtu Ljubljane, a pri njenom projektiranju išlo se na inovativan koncept, suprotan tradicionalnom, a opet u potpunom skladu s namjenom.
Vjerski objekt kapaciteta je 1.400 ljudi, a uz njega se nalaze edukacijski centar s velikom knjižnicom, restoran, košarkaško igralište i stanovi za vjerske službenike. Vizurom dominira 40 metara visok minaret. Prostire se na 14.080 kvadrata, gradnja je započeta 2013. godine, a otvorena je 2020. godine.
Čelična kutija
Centralni objekt kompleksa je džamija, konstruirana tako da se otvora prema trgu, te na taj način omoguće molitvu na otvorenom prostoru, piše archdaily.com. Koncipirana je kao čelična konstrukcija, dimenzija 32 s 32 metra. Visoka je 24 metra, s čeličnom rešetkom dubine jedan metar (odnosno 45 centimetara) i debljine svega 2 centimetra (odnosno 8 centimetara).
Posebnost konstrukcije je ispuna od bijelog betona u donjem dijelu i kontrast koji naspram nje stvara transparentni stakleni dio u gornjem djelu. Ovom je kombinacijom omogućeno da unutrašnji prostor bude maksimalno ispunjen prirodnom svjetlošću.
Islamski vjerski i kulturni centar Ljubljana | foto: David Schreyer
Kupola kao viseći element
No, najveće odstupanje u gradnji u odnosi na tradicionalni koncept održava se u formaciji kupole. Ona nije formirana kao ‘kruna’ građevine, već kao viseći element, suspendiran unutar enterijera.
Velika plava kupola tako apsolutno dominira interijerom džamije, referirajući se na nebo i podsjećajući na poznate džamije poput istanbulske Plave džamije. Upravo je ovaj element, prema riječima autora, glavna poveznica vrijednosti tradicionalne islamske arhitekture sa suvremenom arhitekturom.
Islamski vjerski i kulturni centar | foto: David Schreyer
Najstarija kuća u Francuskoj postala je internet senzacija zbog domišljate forme građenja, doznajte ovdje o čemu je riječ.
