Bauštelska reportaža: Posjetili smo desetljećima zapuštenu bolnicu, za zemljište se (opet) spremaju velike stvari
Napuštena Sveučilišna bolnica u Blatu desetljećima je bolna točka grada i rastućeg naselja. Kompleks od 200 tisuća kvadrata nalazi se na ogromnom zemljištu koje pritom ima i potencijal geotermalnih izvora, no i dalje nije sigurno da će se revitalizaciju dočekati. Projekt se s velikim entuzijazmom krenulo planirati još krajem 1970-ih, a trebao je postati top bolnički kompleks u Jugoslaviji. Isto tako, bio je posljednji dio slagalice koji je nedostajao Novom Zagrebu da ima baš sve. Međutim, početkom rata ponestalo je sredstava i otad ovaj mega-kompleks čeka bolje dane, dok hodnici ostaju prekriveni izolacijskom vunom i staklenim komadićima. Revitalizaciju se najavljivalo puno puta, zadnji put pred izbore, i to u novu dječju bolnicu koja će se grijati na geotermalne izvore i biti carbon zero neutral.
zapuštena bolnica u Blatu | Foto: Nina Šantek, Bauštela.hr
Na zapadnom dijelu Zagreba, u Blatu, najpoznatije je ruglo grada – nikad završen kompleks Sveučilišne bolnice koji se prostire na oko 200 tisuća kvadrata. Posjetili smo zemljište za koje se desetljećima svašta planira. U vidu prelaska na obnovljive izvore, u priči o obnovi oronulog zdanja javljaju se sasvim nove, ambiciozne ideje.
Galerija 24 Fotografija
Otvori
Ambiciozni projekt
Zgrada koja je u potpunosti napuštena od početka 1990-ih sada je dijelom igralište paintballa, a prekrivena je ostacima stakla i izolacijske vune. Podovi pak, na mjestima predviđenima za liftove ili gdje su trebale prolaziti instalacije, postali su opasnost za svakog prolaznika. Iako ih u pustoj građevini, vjerujemo, nema mnogo. Nekada, međutim, ovaj kompleks je trebao biti najveći bolnički kompleks u regiji.
Bolnicu se počelo planirati kasnih 1970-ih, a na natječaju je pobijedila slovenska projektantska tvrtka Biro 71, koja je projektirala i kliničku bolnicu u Dubravi završenu 1988. Radove na Sveučilišnoj bolnici pratili su petogodišnji doprinosi, a kompleks za više od 3 tisuće zaposlenika trebao je biti završen 1990. No, to se nikad nije dogodilo.
Sveučilišna bolnica | Foto: Bauštela.hr
Nedovoljna sredstva
Iako se građanima predstavljao projekt od 135.416 četvornih metara, stvarnost je bila da se htjelo izgraditi znatno veći kompleks, ali je na kraju ponestalo sredstava. Za vrijeme rata, proračun je preusmjeren na naoružavanje za obranu. Istovremeno, između 200 i 300 milijuna maraka koliko je u petogodišnjim doprinosima izdvojilo stanovništvo, nije bilo dovoljno. Nedostatak sredstava tako je konačno presudio dotad tek 40 posto realiziranoj bolnici.
Kompleks Sveučilišne bolnice ostaje jezivo zdanje na rubu grada, koje privlači znatiželjne, a revitalizaciju obećava svaka gradska vlast. Novi veliki projekt prenamjene čitavog zemljišta krenuo se najavljivati 2019., a za projektni zadatak objavom u sustavu javne nabave odabrana je i tvrtka – austrijski NCE Consulting GmbH & CO KG za projekt ‘Izgradnje nacionalne dječje bolnice’ na zemljištu u Blatu.
Nova nada
Nakon desetljeća zapuštenosti, činilo se kako za zemljište ipak ima nade, a onda je 2021. godine objavljen sasvim novi projekt. Potom je u listopadu 2022. Ministarstvo zdravstva ponovno najavilo početak raspisivanja natječaja za izradu idejnog projekta, predviđajući početak gradnje za 2024. Gradnju je, navode, u međuvremenu štošta omelo, od potresa do socio-ekonomske krize.
Ove godine, samo par dana prije parlamentarnih izbora predstavljen je idejni projekt rekonstrukcije Sveučilišne bolnice. Istovremeno je najavljeno da će predstavljeni projekt krenuti 2026. godine, a da se završetak prve faze očekuje 2029.
– U sklopu pokrenute reforme zdravstvenog sustava, ušli smo u završnu fazu same izgradnje, opremanja i dizajniranja Nacionalne dječje bolnice ukupne vrijednosti 200 milijuna eura. U travnju ove godine je predstavljen završeni idejni projekt nakon čega slijedi i raspisivanje natječaja za projektiranje i samu gradnju Nacionalne dječje bolnice, rekli su nam iz Ministarstva zdravstva o trenutnoj fazi projekta.
Sveučilišna bolnica | Foto: Bauštela.hr
Obnovljivi izvori
Za bolnicu procijenjene vrijednosti 200 milijuna eura, najavljeno je da će se većim dijelom, čak 80 posto, grijati na sustav geotermalne energije, u okviru velikog širenja tog sustava. Pritom, sam projekt revitalizacije, zbog ogromnih dimenzija trenutne bolnice bio bi vrlo kompleksan pothvat.
– Govorimo o neizmjerno složenom projektu koji se sastoji od kompleksa postojeće Sveučilišne bolnice i rekonstrukcije i novogradnje Nacionalne dječje bolnice, na ukupnoj površini od 53 000 metara kvadratnih na lokaciji Blato u Zagrebu, rečeno je iz ministarstva.
Za novu bolnicu na ovom zemljištu isto tako postoje veliki planovi. Tamo bi trebao biti uspostavljen centar izvrsnosti grupiranjem kapaciteta iz postojećih bolnica i odjela Klinike za dječje bolnice u Klaićevoj, pedijatrijskog odjela KBC-a Sestre milosrdnice, psihijatrije za djecu i adolescente Specijalne bolnice Kukuljevićeva, kao i specijalizirane neuropedijatrije i rehabilitacije specijalne bolnice Goljak.
Carbon zero neutral
Prema izjavi Ministarstva zdravstva idejnom projektu prethodila je Studija izvodljivosti od 2020. do 2022. godine koja je uključivala ispitivanje mogućnosti korištenja postojeće građevine Sveučilišne bolnice i realizacije Nacionalne dječje bolnice.
– Nakon toga uslijedilo je funkcionalno projektiranje i organizacija rada bolnice uključujući detaljan prostorno-funkcionalni program izrađen u razdoblju od rujna do prosinca 2023. godine te je izrađen projektni zadatak, rečeno je iz ministarstva.
Za bolnicu su predviđene djelatnosti pedijatrije, dječje kirurgije, psihijatrije za djecu i adolescente i specijalizirane neuropedijatrije i rehabilitacije, te Intenzivne skrbi i odjela za infektivne bolesti. Trebala bi imati ukupno 481 bolničku postelju i 300 postelja u dnevnoj bolnici, ali i biti prva carbon zero neutral građevina na prostoru Europske unije.
Sveučilišna bolnica | Foto: Bauštela.hr
Potencijal zemljišta
Nisu se konkretno osvrnuli na imovinsko-pravne odnose koje se u travnju za početak gradnje i dalje propitkivalo. Oni su bili ‘kočnica’ ranijem uređenju. Ipak, ovo područje ima velik potencijal koji je desetljećima neiskorišten. Blato, naime, ima potencijal obnovljivih izvora energije.
– Korištenje geotermalne energije planira se na području cijelog Zagreba. Vlada RH donijela je strategiju energetskog razvoja kojom se daje prednost obnovljivim izvorima energije ispred korištenja energije iz ugljikovodika što je snažna politika EU koja za cilj ima dekarbonizaciju kojoj stremimo, opisao je korake koje grad poduzima s ciljem dekarbonizacije Željko Jurilj iz GPC INSTRUMENTATION PROCESS-a d.o.o.
Nova dječja bolnica, bude li realizirana, trebala bi se grijati na sustav geotermalne energije kojim je Zagreb vrlo bogat, te tako ostvariti nula emisija ugljika.
– Gotovo cjelokupna energija, ili točnije do 84 posto, dolazit će iz obnovljivih izvora, dijelom iz solarnih izvora, ali i velikim dijelom iz geotermalnih izvora kojima obiluje lokacija na kojoj će se graditi bolnica, nadovezali su se iz ministarstva.
Termalno kupalište
Iako Zagreb ima značajan potencijal čiste geotermalne energije, taj potencijal, objasnio je Jurilj, u prošlosti se nije iskorištavao zbog jeftinih i dostupnih fosilnih goriva za koje tada nisu bile poznate štetne posljedice. Međutim, politika se uslijed globalnih kretanja i europske inicijative ‘okrenula’ čistim izvorima poput geotermalnih, a zemljište u Blatu na kojem se nalazi zapuštena bolnica samo jedno od lokacija na kojima se nalaze iskoristivi izvori geotermalne energije.
– Grad Zagreb namijenio je Prostornim planom zemljište pored bolnice i za razvoj termalnog kupališta u Blatu. S obzirom na to da se pored lokacije namijenjene za termalno kupalište gradi Nacionalna dječja bolnica, geotermalnom vodom od 80 stupnjeva vršit će se grijanje bolnice, a nakon toga geotermalnom vodom koja će tada biti ohlađena na 40 stupnjeva bi se napajalo termalno kupalište sa geotermalnim jezerom, objasnio je Jurilj.
Za gradnju jezera problem su ipak, kao i kod izgradnje dječje bolnice, imovinsko-pravni odnosi. Iako rješavanje imovinsko-pravnih pitanja nakon slanja zahtjeva ne bi trebalo potrajati dulje od 30 dana, odgovor Uprave Grada Zagreba i dalje se čeka.
U kakvom je stanju zagrebački sustav obrane od poplava koji prolazi i pored zemljišta u Blatu, pročitajte ovdje.
