Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026

Terme Bjelovar, geotermalna energija, Dario Hrebak, grad Bjelovar | Foto: baustela.hr, Canva
Iako je u središtu Hrvatske, do prije nekoliko godina grad Bjelovar nije bio niti blizu središta zbivanja. Danas je to mjesto u kojem se jako puno toga gradi, pa slobodno možemo reći da je kao sredina jedno od najvećih gradilišta u Hrvatskoj.
U tijeku je izgradnja velikih projekata, a među njima se posebno ističe izgradnja termi. Kako napreduje njihova termi, što će se tamo održavati i kako će se stanovnici Bjelovara grijati, ispričao nam je Dario Hrebak, koji je gostovao u novom Bauštela.hr podcastu.
Kako nam je ispričao gradonačelnik, u ovom se trenutku provodi čak 35 projekata vrijednih 300 milijuna eura, odnosno 2,5 milijarde kuna, što je iznos za koji je izgrađen Pelješki most.
Među tih 35 projekata vrijednih ukupno 300 milijuna eura, velik dio kolača, čak 41,5 milijuna eura, odnosi se na izgradnju mega projekta termi Bjelovar. Od tog iznosa, 17 milijuna eura sufinancirano je kroz program NPOO. Kompleks je osmislio arhitektonski biro Viz-ex, dok su izvođači radova udružene tvrtke Radnik i Hidroregulacija.
Kako smo već pisali, izgradnja termi napreduje, a pod krovom će biti do kraja godine. No, iza svega stoji i priča o geotermalnoj energiji, koja bi Bjelovar mogla pretvoriti u prvi energetski neovisan grad u Hrvatskoj. Hrebak je otkrio kako je sve počelo.
– Kad sam preuzeo grad, odmah sam rekao pročelnicima da je Bjelovar previše pasivan. Došao je tada pročelnik Ivica Markovinović, doktor geologije i strastveni zaljubljenik u geotermalnu energiju. Zarazio me idejom: ‘Hoćeš da napravimo ozbiljne zatvorene bazene, ali ne na plin, nego na vodu?’ Ja sam rekao – nemamo tople vode u Bjelovaru, a on mi je uzvratio: ‘Hoćeš vidjeti?’ Odveo me na jednu staru farmu, gdje je jedan farmer bušio vodu za stoku i probio žilu. Voda je tekla 365 dana u godini, 24 sata dnevno, 1,5 litru u sekundi. Tako je priča krenula, ispričao je Hrebak.
Ukupno će biti četiri bušotine, dvije u samom centru grada, i to na puno većoj temperaturi nego što se očekivalo.

Terme Bjelovar | Foto: Dario Hrebak
Gradonačelnik je istaknuo i kako će Bjelovar postati jedan od prvih energetski samoodrživih gradova u Hrvatskoj zahvaljujući korištenju geotermalne energije i obnovljivih izvora. Objasnio je da će se budući sportski i gospodarski objekti grijati toplom vodom iz bušotina temperature 83 stupnja, što će osigurati isplativost i dugoročnu održivost projekata. Na parkiralištima će biti postavljeno 1,3 MW solarnih elektrana, dok će toplina iz bušotina služiti i za grijanje brojnih gradskih institucija.
Istodobno, grad razvija i najveću gospodarsku zonu u svojoj povijesti – Korenovo, vrijednu 7,5 milijuna eura i površine 178 hektara. Hrebak je naglasio da će nova zona privući investitore i otvoriti tisuće radnih mjesta, osobito kada se dovrši brza cesta do Zagreba. Plan je stvoriti samoodrživ sustav koji će grijati do 60 posto grada bez plina, koristeći lokalne resurse.

Projekt olimpijskog bazena, Terme Bjelovar | Foto: Terme Bjelovar
Terme neće biti samo rekreacijski centar, već će imati i važnu sportsku ulogu. Naime, od ukupno šest bazena, jedan će biti olimpijski bazen, posebno prilagođen i spreman za profesionalne vaterpoliste.
– Inicijalno je projekt toplica trebao biti puno manji, ali uključili su se plivački i vaterpolo savezi. Koliko imamo zatvorenih olimpijskih bazena? Uz Zagreb i Rijeku, u budućnosti i u Bjelovaru. Nadamo se da će se ovdje za nekoliko godina održavati juniorska svjetska i europska prvenstva u vodenim sportovima, zaključio je Hrebak.
Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026
Hrvatska elektroinstalaterska tvrtka kreće raditi na novim AI centrima, zapošljavaju ove majstore
Pred tvrtkom Matel je uzbudljivo razdoblje jer kreću raditi na novim velikim projektima. Zbog toga traže pojačanje.
13:47 10 d 03.09.2026
Stavite građevinu u fokus: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na bauštela.hr
Ove godine stavite građevinski sektor u fokus i pretplatite se na bauštela.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 59€.
09:39 12 d 01.09.2026
Projekt koji se čekao desetljećima danas je napokon završen. Prvi gradski bazen na zapadu Zagreba otvorio je svoja vrata.
10:11 1 d 12.09.2026
Brušenje nekoliko stotina kvadrata betonskog poda nije malen posao, a kada se površina mjeri u tisućama kvadrata bez ovakvog stroja prava je muka.
15:26 2 d 11.09.2026
Na Molatu kreće uređenje 4,5 kilometara ceste, važnog pravca za svakodnevni život i otočnu povezanost.
15:45 3 d 10.09.2026
Sedam golemih hidrofrezalica ubrzava gradnju nove autoceste, a riječ je o jednoj od najvećih takvih flota u Italiji.
16:05 4 d 09.09.2026
Jedan od tehnički najzahtjevnijih dijelova zahvata bit će prelazak preko lateralnog kanala Jelas Polje. Ondje se gradi novi most.
10:33 4 d 09.09.2026
Jeste li za ili protiv papuča u školama? Naši novinari podijelili svoje stavove
Školske papuče ugodne su i doprinose čistoći i obiteljskoj atmosferi, ali ponekad mogu biti i razlog zadirkivanja, a evo što misle naši novinari.
11:35 9 h 13.09.2026
Gotovo trećina misli da neće moći priuštiti nekretninu, a za 91,5 posto stambena kriza utječe na odluku o osnivanju obitelji, rezultati su nove ankete
11:34 9 h 13.09.2026
Zdravstvo pod velikim pritiskom i u Istri: 'U 28 ambulanti rade stariji od 65 godina'
Manjak liječnika vlada u cijeloj Hrvatskoj. U Istri od 114 ambulanti u 28 njih rade stariji od 65 godina. Mlade pokušavaju privući i stipendijom.
09:37 11 h 13.09.2026
Male tajne hrvatskog jezika: Napokon ste 'dočekali' ili 'sačekali' isplatu usklađivanja
Hrvatskomu jeziku ne pripada glagol 'sačekati'. Ovisno o kontekstu, treba upotrebljavati 'dočekati' i 'pričekati'.
09:36 11 h 13.09.2026