Kako iskopati 13 metara tik uz bolnicu koja mora raditi? Na Rebru su pronašli zanimljivo rješenje

Gradilište KBC-a Zagreb na Rebru posljednjih je godina jedno od većih bolničkih gradilišta u Hrvatskoj. Nova multifunkcionalna zgrada već je dobrano iznad razine terena, pa se jedan od najzanimljivijih dijelova posla danas više gotovo ni ne vidi. Riječ je o zaštiti velike građevne jame, zahvatu koji je prethodio izgradnji objekta i bez kojeg cijeli posao ne bi ni mogao krenuti.

Detalje tog ranije izvedenog geotehničkog zahvata objavila je tvrtka Geotech, koja je radila na projektiranju zaštite dviju građevnih jama na Rebru - jedne za novu bolničku zgradu, a druge za novu nadzemnu garažu.

Jama za bolnicu spuštala se gotovo 13 metara

Za novu bolničku zgradu trebalo je izvesti ozbiljan iskop. Prosječna dubina građevne jame iznosila je oko 11 metara, dok je na najdubljem dijelu dosezala približno 12,6 metara. Jama za garažu bila je nešto plića, prosječno oko šest metara, uz lokalna produbljenja do približno deset metara.

Iako su se obje jame nalazile unutar istog bolničkog kompleksa, uvjeti za njihovu izvedbu bili su potpuno različiti. Kod garaže je bilo dovoljno prostora da se dio iskopa izvede sa zakošenim stranicama, dok je kod bolničke zgrade prostor bio znatno skučeniji.

KBC Rebro | Foto: Geotech

Uz iskop su bili bolnica, tuneli i crkva

Najveći izazov bila je činjenica da se jama nalazila neposredno uz postojeće sadržaje KBC-a. U blizini su bili operacijski blok, servisni tuneli, crkva te podzemni servisni kanal energetske centrale. Dio postojeće infrastrukture pritom je morao ostati u funkciji tijekom radova.

Veliku pažnju trebalo je posvetiti i postojećem spojnom tunelu prema operacijskom bloku, koji je trebalo sačuvati u što većoj mjeri. Zbog svega toga zaštita jame nije mogla biti izvedena jednim jednakim rješenjem po cijelom obodu. Svaki dio iskopa morao se prilagođavati postojećim objektima i instalacijama.

KBC Rebro | Foto: Geotech

Piloti promjera do 80 centimetara

Veći dio građevne jame za novu bolničku zgradu izveden je gotovo vertikalno, pa je bilo potrebno ozbiljno osiguranje tla. Glavni sustav zaštite činili su armiranobetonski bušeni piloti promjera 800 milimetara, odnosno 600 milimetara na dijelovima gdje je bilo manje prostora. Piloti su na vrhu povezani naglavnim gredama, a dodatno su pridržavani geotehničkim sidrima.

Ni sidra nisu bila jednaka na svim dijelovima jame. Njihove duljine, nagibi i visine prilagođavali su se uvjetima uz pojedini dio iskopa. Na najdubljem dijelu, gdje je jama dosezala oko 12,6 metara, projektirane su čak četiri razine sidara. Na mjestima gdje klasična sidra zbog postojeće infrastrukture nisu mogla biti izvedena, korišteno je drugo rješenje, čelični cijevni razupori.

KBC Rebro | Foto: Geotech

BIM nije služio samo za lijepu 3D sliku

Jedan od zanimljivijih dijelova cijelog zahvata bila je upotreba BIM modela. U Geotechu navode da BIM nije korišten samo za vizualizaciju, već kao alat za projektiranje. U jedinstveni model spojeni su geodetski podaci, geotehnička istraživanja, buduće građevine, postojeći tuneli i instalacije.

Na taj se način unaprijed moglo provjeriti gdje pojedina sidra mogu prolaziti, a gdje bi došlo do sudara s postojećom infrastrukturom. Kako kažu iz Geotecha, vrijednost takvog pristupa bila je upravo u tome da se unaprijed prepoznaju ograničenja i za svaki dio građevne jame odabere odgovarajuće rješenje.

KBC Rebro | Foto: Geotech

Garaža tražila drukčiji pristup

Građevna jama za buduću garažu bila je drugačiji izazov. Budući da je oko nje bilo više slobodnog prostora, veći dio iskopa mogao se izvesti sa zakošenim bočnim stranicama. Vertikalna zaštita bila je potrebna samo na pojedinim dijelovima, među ostalim uz postojeću cestu.

Na tim mjestima također su korišteni bušeni piloti, ovoga puta promjera 600 milimetara, uz dodatno pridržavanje sidrima. Upravo usporedba dviju jama pokazuje koliko geotehnička rješenja ovise o prostoru i neposrednom okruženju. Dvije građevne jame udaljene svega nekoliko desetaka metara zahtijevale su potpuno različit pristup.

KBC Rebro | Foto: Geotech

Sve provjereno i kroz računalne modele

Prije same izvedbe zaštita građevnih jama dodatno je provjeravana računalnim analizama. Stabilnost i očekivane deformacije karakterističnih presjeka analizirane su metodom konačnih elemenata u programu PLAXIS 2D.

U modelu su simulirane faze ugradnje pilota, iskopa, aktiviranja sidara i postavljanja razupora. Time se moglo unaprijed procijeniti kako će se sustav ponašati kako se iskop bude produbljivao.