Veliki energetski projekt ide dalje: Svaka nova bušotina traži gradilište veličine gotovo dva nogometna terena

Bjelovar nastavlja razvijati jedan od svojih najzanimljivijih energetskih projekata. Nakon što je istražnom bušotinom KorGT-1 potvrđeno da se ispod Korenova nalazi geotermalni resurs pogodan za energetsko korištenje, sada se ide korak dalje. Planira se izrada još pet geotermalnih bušotina koje bi, zajedno s postojećom, trebale činiti budući proizvodno-utisni sustav.

Geotermalna energija trebala bi služiti za potrebe velike poslovne zone Korenovo, ali i bazenskog kompleksa Wellovar, koji je upravo ovog tjedna službeno otvoren, te drugih sadržaja na tom području. Sama poslovna zona prostire se na oko 180 hektara, dok buduće eksploatacijsko polje Korenovo obuhvaća čak oko 25 četvornih kilometara.

Nositelj zahvata su Terme Bjelovar, a novi Elaborat zaštite okoliša izrađen je u rujnu. Predmet zahvata nije samo bušenje - riječ je o cijelom sustavu koji uključuje velike radne platoe, lagune za ispitivanje, podzemne toplovodne i povratne cjevovode te kasniju opremu za eksploataciju geotermalne vode. 

Za svaku bušotinu radni prostor od 13.000 kvadrata

Građevinski je posebno zanimljivo koliko prostora traži samo izvođenje jedne bušotine. Za svaku od pet novih bušotina planira se urediti bušotinski radni prostor površine približno 1,3 hektara, odnosno oko 13.000 četvornih metara.

Na njemu neće biti samo bušaće postrojenje. Predviđeni su ušće bušotine, pomoćna oprema i objekti, skladišni prostori, privremene deponije materijala, kontejneri za radnike i sanitarije te prostor za proizvodno ispitivanje.

Ako bi svih pet radnih prostora bilo uređeno u punoj planiranoj veličini, tijekom radova zauzeli bi oko 6,5 hektara površine. Nakon završetka radova i pozitivnog rezultata ispitivanja plato se svodi na veličinu potrebnu za trajni rad bušotine, dok se ostali dio sanira.

Wellovar | Foto: Dario Hrebak, FB

Uz svaku bušotinu i golema laguna

Još jedan upečatljiv dio gradilišta bit će laguna za proizvodno ispitivanje. Uz svaki bušotinski radni prostor predviđena je jama površine oko 2.800 četvornih metara i volumena približno 12.800 kubika.

Služit će za prihvat geotermalnog fluida tijekom testiranja nove bušotine. Kako voda ne bi nekontrolirano dospjela u okoliš, dno i bočne strane lagune bit će obloženi vodonepropusnom PEHD folijom.

Samo bušenje izvodi se uz stalni optok takozvane isplake, odnosno radnog fluida kojim se hladi i podmazuje bušaće dlijeto, iznose komadići stijene na površinu i održava stabilnost kanala bušotine. Sustav optoka pritom je zatvoren. Za radove je u elaboratu kao primjer navedeno teleskopsko bušaće postrojenje IDECO-301, s tornjem visokim gotovo 29 metara i nizom teške opreme potrebne za izradu geotermalnih bušotina.

Topla voda ide čeličnim cijevima

Korenovo je zamišljeno kao zatvoreni sustav. To znači da se geotermalna voda iz proizvodne bušotine dubinskom pumpom dovodi do potrošača, ondje predaje toplinu preko izmjenjivača, a zatim se ohlađena povratnim cjevovodom vraća u ležište kroz utisnu bušotinu.

Takav sustav važan je i zato što voda nakon iskorištavanja topline ne završava u okolišu, nego se ponovno vraća pod zemlju. Proces bi se trebao odvijati automatski, uz praćenje tlaka, protoka i temperature.

Građevinski dio uključuje i novu mrežu cjevovoda. Planirane su predizolirane čelične cijevi nazivnog promjera DN 150, predviđene za tlak do 10 bara i temperaturu do 120 Celzijevih stupnjeva.

Cijevi će se polagati u zemljane rovove, na sloj pijeska, a nakon ispitivanja ponovno zatrpavati. Gdje god bude moguće, trase će pratiti postojeće prometne i infrastrukturne koridore kako bi se smanjila duljina zahvata i količina novog iskopa.

geotermalni izvor | foto: Freepik

Više od polovice polja otpada za gradnju bušotina

Iako eksploatacijsko polje obuhvaća velikih 25 četvornih kilometara, bušotine se neće moći postavljati bilo gdje. Analizom prostora utvrđeno je da čak 13,6 četvornih kilometara, odnosno 54,4 posto cijelog polja, ulazi u zonu u kojoj se bušotinski radni prostori trebaju izbjegavati. Još 1,42 četvorna kilometra, odnosno 5,7 posto, nalazi se u zoni ograničene pogodnosti, gdje je gradnja moguća uz dodatne mjere zaštite. 

Među ograničenjima su građevinska područja naselja, određena šumska i vrijedna staništa, ali i udaljenosti od vodotoka i kulturnih dobara. Bušotinski radni prostor ne bi se trebao smještati unutar koridora od 25 metara uz vodotok, odnosno 100 metara od kulturnih dobara. 

Zbog toga točne pozicije svih pet novih bušotina još nisu zaključane. Konačan raspored ovisit će o dodatnim geološkim, geofizičkim i tehničkim analizama, kao i o rezultatima daljnjih istraživanja. 

Jedna bušotina već je dokazala da projekt ima smisla

Temelj cijelog projekta postavljen je u veljači 2024. godine, kada je izrađena istražna bušotina KorGT-1. Ispitivanjima je potvrđeno postojanje geotermalnog ležišta koje se može komercijalno koristiti za proizvodnju toplinske energije.

KorGT-1 nalazi se oko 1,5 kilometara sjeverozapadno od kompleksa Wellovar, koji se gradi uz državnu cestu DC43 između Čazme i Bjelovara. Pet novih bušotina trebalo bi s postojećom činiti jednu cjelinu, no unaprijed još nije određeno koja će biti proizvodna, a koja utisna. To će se odlučiti tek nakon ispitivanja njihova kapaciteta, temperature vode, ležišnog tlaka i drugih tehničkih parametara.