Dva hrvatska grada razvoj okreću prema turizmu: Kako napuniti blagajnu, a ne naštetiti stanovništvu?
Gradovi u Hrvatskoj bore se koji će biti veće gradilište. I neki koji nikad nisu bili u toj ‘igri’ natječu se za mjesto u turističkom sektoru. No, dok turistički rast znači deblju blagajnu nije uvijek lako uskladiti napredovanje u tom sektoru, a da se ne odvija nauštrp lokalnom stanovništvu. Kako u tom smislu svoje prioritete postavljaju Bjelovar i Rijeka, te iz kojih grešaka top destinacije mogu učiti?
Turizam donosi i više cijene podstanarstva | unsplash
Gradovi diljem Hrvatske bore se za turističku prevlast te se gradi na sve strane. Turizam predstavlja dobru zaradu zbog čega se pojedini gradovi iako to dosad nisu, žele po prvi puta okušati u tom sektoru, dok su drugi tu već iskusni.
Dva grada koja su trenutno velika gradilišta, a i u budućnosti spremaju projekte koji će potpomoći rastu turizma, ali i doprinijeti gradskim blagajnama svakako su Bjelovar i Rijeka. Što gradonačelnici ovih gradova Dario Hrebak i Marko Filipović mogu naučiti od iskusne top destinacije čuli smo na Masters of Building Fair u Rovinju.
Najveće gradilište u Hrvatskoj?
Rijeka danas, odmah se pohvalio gradonačelnik Filipović, je najveće gradilište u Hrvatskoj. Taj grad kojem je turizam već poznat vjetar u leđa u tom smislu dobio je i u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture. No, kako je projekt startao samo mjesec dana prije početka pandemije, šansa za uzdizanje grada novi su projekti za koje se vjeruje da bi mogli napumpati gradsku blagajnu, a opet ponuditi nove sadržaje za građane.
– Dva projekta za nas će značiti ‘level up’. Petnaestak godina razvijali smo kompleks Žabice koji predstavlja novi autobusni kolodvor koji je novi autobusni kolodvor sa 14 perona, garažu u samom centru grada sa oko 800 mjesta i jedan komercijalni sadržaj od 8.000 kvadrata, rekao je Filipović.
Ovaj projekt predstavlja oživljavanje uz centar grada, a što će se zahvaljujući suradnji ostvariti uz manje troškove, objasnio je. Gradu je to uspjelo zbog posla s tvrtkom koja će od svega također profitirati.
– Zemljište na kojem će se nalaziti budući terminal zapadne Žabice mi smo prodali tvrtki Best In Parking iz Beča koja posluje u cijeloj jugoistočnoj Europi. To su zemljište platili praktički 11,3 milijuna eura, 900 eura po kvadratu, te na taj način nama platili projektnu dokumentaciju, objasnio je Filipović.
Projekcija Kompleksa Žabica | 3LHD
Manje opterećenje za gradski proračun
Na taj je način, kaže, Rijeka osigurala projekt koji je sama izradila i za koji je donesen prikladan urbanistički plan. Gradski proračun, od 200 milijuna eura više nije morao izdvojiti 70 milijuna, već znatno manje za projekt osmišljen u suradnji s 3LHD-om.
– Ovaj projekt definitivno mijenja lice Rijeke ne samo realizacijom toga projekta nego oslobađanjem rive od automobila, uvođenjem dvosmjernoga prometa na samoj rivi, rekao je Filipović pa je otkrio i drugi strateški projekt – ACI marinu u Porto Barošu.
Zatim je pojasnio što ta dva projekta zapravo znače za grad i kako će promijeniti lice Rijeke nabolje – za građane i za grad. Oba projekta objasnio je, u strukturi će promijeniti gospodarstvo Rijeke. Zamišljeni su okrenuti grad još više turizmu, no kontrolirano, izbjegavajući koliko bude moguće short-term najam.
Turizam u Bjelovaru
Oko toga je li Rijeka najveće gradilište u Hrvatskoj imao je ponešto za reći gradonačelnik Bjelovara Hrebak koji svoj grad uistinu po prvi put okreće u novom smjeru. Kako smo već pisali, u Bjelovaru se uz pomoć bespovratnih EU sredstava pokreće više projekata od kojih se za jedan – Terme Bjelovar – očekuje da bi grad mogao itekako katapultirati među turističke destinacije, barem na razini države.
– Za Bjelovar što se tiče turizma najviše je otići do vrha Bilogore i to je jedini oblik turizma. Jednostavno je prirodno da kad grad ima razvoj se posvetiti turizmu, a kad imate toplu vodu logično je napraviti terme, govori Hrebak za terme za koje nije odabrana inicijalno najpovoljnija ponuda, o čemu smo također pisali.
Terme Bjelovar | Grad Bjelovar
Ipak, Hrebak napominje kako turizam, koliko god poticajan bio za gradsku blagajnu nije jedino čemu grad teži. U što nije uvijek toliko jednostavno uvjeriti i sugrađane. No, od planova ne odustaje.
– Uvijek će se naći postotak građana koji će biti protiv projekta. Grad Bjelovar investira u Terme Bjelovar koje koštaju 40 milijuna eura, ali od svog novca investira 20 milijuna eura. I sad ja to objašnjavam građanima, da je ostatak europski novac. Bjelovar ima proračun 100 milijuna eura, a 20 ulaže u sljedećih 20 godina u Terme Bjelovar koje će sigurno nešto dodatno generirati, objašnjava Hrebak kako je osim samog turizma cilj doprinijeti i građanima bazenom u kojima će djeca učiti plivati, a terme će biti pogodne i za umirovljenike. Smatra dok taj projekt jednima daje perspektivu za ostanak druge poziva u grad.
Problemi top turističke destinacije
A kako su do svog položaja došle top turističke destinacije? U Lisabonu je turizam doprinio mnogočemu donoseći razvoj kad je centar grada bio pust, sa 7,5 tisuća nenastanjenih zgrada, a sam grad na rubu bankrota, o čemu je na Masters of Building Fairu govorio Jose Gil Duarte specijalist za nekretnine i ugostiteljstvo iz Horwarth HTL Portugal.
– Danas izgleda da je lako uspjeti turistički, no nije uvijek bilo tako. Unatoč povećanju metropolitanskog područja na 2,5 milijuna ljudi do 2011. centar je izgubio trećinu stanovnika zbog nekih faktora. Prvo, rezidencijalni zakon bio je jako strog, jako bi se teško izbacivalo podstanare, nije se moglo realizirati zakupe i nije bilo kratkoročnog najma, kazao je Duarte.
Nije se moglo rehabilitirati zgrade zbog vrlo strogih zakona, a potom je turizam kao marketinško sredstvo pomogao učiniti upravo to. Rast i naseljavanje centra ipak je zamijećeno tek u posljednjih 5-6 godina, iako ni takav rast nije za idealizirati. Kako je rekao gradonačelnik rijeke pa i sam Duarte, veliki rast turističke destinacije poput Lisabona ima i drugu stranu medalje, zbog čega prije turističkog razvoja koji doprinosi gospodarskom rastu ipak valja razviti strategiju kako osim turista napraviti nešto što neće marginalizirati građane, složio se trojac.
Svi se hvale da je Hrvatska danas veliko gradilište, a zašto izgleda nije tako i kad se gradilo puno više pročitajte ovdje.
