Najstarija autocesta u Hrvatskoj dobiva novi trak: U planu rušenje nadvožnjaka, podvožnjaka
Kad je puštena u promet 1972., dionica ‘Zagreb-Karlovac’ duljine skoro 40 kilometara bila je prva izgrađena autocesta u Hrvatskoj. Budući da je prema podacima ovaj pravac sve više opterećen na dnevnoj bazi, a posebno za vrijeme turističke sezone, izvedeno je idejno rješenje o proširenju. Dogradnjom bi se dionicu proširilo na ukupno šest trakova, pri čemu bi se rušili postojeći i gradili novi objekti. Prije pokretanja postupka nabave, Hrvatske ceste podnijele su nadležnom Ministarstvu Zahtjev za pokretanje postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.
Autocesta, ilustracija | Foto: Hrvatske autoceste
Dionica autoceste Zagreb-Karlovac puštena je u promet krajem 1972. godine. Tada je bila prva autocesta izgrađena u Hrvatskoj, duga 39,28 kilometara. Danas kao dio autoceste A1 predstavlja važnu poveznicu hrvatskih kontinentalnih autocestovnih pravaca. S ciljem postizanja efikasnije protočnosti i veće sigurnosti prometa izrađeno je idejno rješenje za njeno proširenje.
Zahvatom bi se postojeća građevina trebala proširiti dogradnjom trećeg voznog traka u svakom pravcu. Dakle, nakon zahvata bi imala ukupno šest prometnih trakova.
Hrvatske autoceste dosad su nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije predale Zahtjev za pokretanje postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Trenutak pokretanja javne nabave, kažu, ovisit će o Rješenju Ministarstva, odnosno o tome hoće li biti potrebno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš.
Glavni prometni pravac
Osim što predmetni Elaborat zaštitu okoliša Hrvatskih autocesta za ovaj zahvat postojeću prometnicu opisuje kao najvažniju poveznicu hrvatskih kontinentalnih pravaca s autocestovnim pravcima prema Jadranu, ističe i važnost dionice na lokalnoj razini. U tom smislu opisuje ju kao osnovni prometni pravac i poveznicu Karlovca i Jastrebarskog te okolnih naselja i općine sa Zagrebom, posebice na dnevnoj razini.
U Elaboratu stoji kako je to ujedno dio autoceste A1 s najvećim volumenom prometnog toka, kojim dnevno prosječno prođe više od 35.000 vozila. Dok u ljetnim mjesecima ovaj broj znatno raste, dostižući vrijednosti i preko 67.000 vozila na dan.
Područje obuhvata
Izradi projektne dokumentacije za proširenje pristupilo se upravo zbog zamijećenog značajnog povećanja prometa, posebno ljeti, to jest za vrijeme turističke sezone. Područje obuhvata je dijelom u Gradu Zagrebu, a dijelom u Zagrebačkoj i Karlovačkoj županiji.
– Idejnim rješenjem obuhvaćena je rekonstrukcija autoceste A1 na dionici Zagreb-Karlovac dogradnjom kolnika trećim voznim trakom radi poboljšanja kapaciteta autoceste. Predmetni zahvat omogućit će povećanje propusne moći autoceste, poboljšanje lokalne dostupnosti i povezanosti s autocestom, povećanje sigurnosti sudionika u prometu, smanjenje rizika od utjecaja cestovnog prometa na onečišćenje okoliša, smanjenje utjecaja buke od cestovnog prometa na stanovništvo, povećanje sigurnosti i zaštitu infrastrukture uvođenjem nadzora i kontrole teških vozila, stoji u Elaboratu HAC-a.
Bolja protočnost, veća sigurnost
Osim zbog proširenja kapaciteta postojeće prometnice, smatra se kako će se dogradnjom dionica ‘Zagreb-Karlovac’ na autocesti A1 ostvariti i veća sigurnost prometa te mogućnost preusmjeravanja prometa kada bude potrebno. Na taj način prometnica bi u budućnosti trebala postati sigurnija, a očekuje se i kvalitetnija cestovna povezanost kontinentalne i jadranske Hrvatske. Predviđa se da bi zahvat ponudio i znatno više adekvatno infrastrukturno rješenje za potrebe međugradskog, prigradskog i regionalnog prometovanja.
Još jedan važan razlog za provedbu zahvata dotrajalost je postojeće četverotračne dionice autoceste Zagreb-Karlovac, neadekvatne infrastrukture za naplatu cestarine u smislu nedostatnih kapaciteta. Elaborat navodi kako su neadekvatne lokacije postaje Demerje i prolaza Lučko, te otvara mogućnost novog čvora Karlovac za optimizaciju sustava naplate.
Tijek projekta
Iz Hrvatskih autocesta su nam potvrdili kako je dosad izrađeno idejno rješenje te da je nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije predan zahtjev za pokretanje postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš uključujući i prethodnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.
– Nakon provedenog(ih) upravnih postupaka zaštite okoliša biti će potrebno izraditi idejne projekte i ishoditi lokacijsku dozvolu, te izraditi glavne projekte i ishoditi građevinske dozvole. Samo pokretanje postupka javne nabave za radove uvelike će ovisiti o provedbi postupka Procjene utjecaja zahvata na okoliš i ishođenja potrebnih dozvola za gradnju te će Hrvatske autoceste pokrenuti istu kad se steknu uvjeti, rekli su.
Duž dionice novi objekti
Postojeća dionica izgrađena je kao četverotračna s obostranim zaustavnim trakama ukupne širine krune autoceste od 28 metara. Na ovoj dionici priličan je broj objekata, među kojima dva mosta i jedan vijadukt, osam podvožnjaka, devet nadvožnjaka i preostali objekti. Na trasi predmetne dionice autoceste tri su čvorišta, a to su ‘Donja Zdenčina’, ‘Jastrebarsko’ i ‘Karlovac’, a sva tri su tipa ‘trube’, stoji u Elaboratu procjene za zaštitu okoliša.
Uz dogradnju autoceste na šest prometnih trakova, planira se uvesti novog rješenja sustava naplate ukidanjem naplatne postaja, no i ukloniti postojeće objekte na dionici i izgraditi nove. U planu je paralelno rušenje nadvožnjaka i gradnju novih na približno istoj lokaciji graditi novi uz minimalnu devijaciju priključnih postojećih cesta.
Nadalje, podvožnjaci u trasi će se ili dograditi na postojećoj lokaciji ili rušiti i graditi novi na približnoj lokaciji, što će se utvrditi detaljnom razradom projekta. Odvodnja rekonstruirane autoceste bit će otvorenog, raspršenog tipa izvan zona vodozaštite, ili zatvorenog, kontroliranog tipa u skladu s uvjetima Hrvatskih voda, a proširena autocesta bit će opremljena sustavom zaštite od buke, cestovnom rasvjetom prometnom signalizacijom i opremom.
Jadran bi se novim vezama unutar TEN-T koridora trebao povezati s Baltikom, ali i poboljšati veze s ostatkom Europe. Koji ‘pravci’ su prioritet, pročitajte ovdje.
