Najnovija studija o potresu otvorila pitanja o urušnim vrtačama: Jesu li nastale prije potresa?
Najnovije istraživanje talijanskih znanstvenika o prošlogodišnjem potresu na području Petrinje i okolice otkriva detalje razornog potresa koji je promijenio živote stanovništva ovoga kraja. Studija naziva Konjugirani koseizmički površinski rasjed povezan s potresom magnitude 6.4 u Petrinji (Sisačko-moslavačka županija, Hrvatska) objavljen je u časopisu Nature, a posebnu pozornost privlače podatci o pojavljivanju urušnih vrtača.
Urušna vrtača u Mečenčanima | foto: Screenshot YouTube Croatia Infiltration
Znanstvena studija talijanskih istraživača započinje napomenom o prošlogodišnjem potresu na području Petrinje i okolice za kojeg navode da je bio jedan od najsnažnijih seizmičkih događaja na području Hrvatske u posljednja dva stoljeća.
– 29. prosinca 2020. godine u 11 sati i 19 minuta potres magnitude 6,4 po Richteru pogodio je središnju Hrvatsku, u blizini grada Petrinje, područja naseljenog s oko 25.000 stanovnika u Sisačko-moslavačkoj županiji, uzrokujući sedam smrtnih slučajeva i ostavljajući tisuće ljudi bez kuća, riječi su kojima počinje studija talijanskih znanstvenika o potresu koji je prošle godine pogodio područje Petrinje i okolice. Konjugirani koseizmički površinski rasjed povezan s potresom magnitude 6.4 u Petrinji (Sisačko-moslavačka županija, Hrvatska) objavljen je u časopisu Nature, a posebnu pozornost privlače podatci o pojavljivanju urušnih vrtača.
Epicentar potresa bio je 15 kilometara sjeverozapadno od Siska, glavnog grada regije, i 45 kilometara jugoistočno od Zagreba.
Prikaz seizmičke aktivnosti na području Sisačko-moslavačke županije | foto: Nature Screenshot
Posljedice glavnog udara
Petrinjski potres dogodio se na granici dva geološka područja Hrvatske – planinskog lanca Dinarida i Panonskog bazena. Odmah nakon potresa na navedeno područje dolaze istraživački timovi koji proučavaju posljedice njegova udara. Tim talijanskih znanstvenika s istraživanjem započinje 10. siječnja.
Njihov rad rezultirao je izvješćem u kojem, među ostalim, navode podatak o Petrinjskoj zoni rasjeda duljine 10 kilometara. Kao posljedicu glavnog udara 29. prosinca znanstvenici navode i površinske koseizmičke efekte, poput puknuća površine, koji nastaju na području između Petrinje i Siska. Novonastali efekti ostavljaju trag na krajoliku, na nekim područjima trajan.
Rupe nastale nekoliko sati prije potresa
Pojavu urušnih vrtača na području Sisačko-moslavačke županije komentiralo je i lokalno stanovništvo. Jedan od stanovnika Župića navodi da su rupe, to jest urušne vrtače, nastale četiri do pet sati prije udara potresa. Dodaje da je rupa, nastala u blizini kuće njegove kćeri, dubinom dosezala i šest metara.
Urušne vrtače nastale na području naselja Mečenčani, smještenog 20-ak kilometara od Petrinje, brojem su premašile sva ostala područja. Njihove dimenzije su različite, a promjeri nekih prelaze deset metara. Kako navode mještani, ove vrtače nastale su nekoliko sati ili dana nakon potresa. Snimke područja otkrivaju da je riječ o zoni koja je i prije potresa bila sklona urušavanju tla.
Proučavanje tla na području Petrinje i okolice nakon potresa ključno je, navode znanstvenici, u kreiranju znanja o seizmičkim aktivnostima, kao i njihovim posljedicama, posebice kada je u pitanju predviđanje puknuća struktura tla.
Prikaz seizmičke aktivnosti na području Sisačko-moslavačke županije | foto: Nature Screenshot
