Montažna gradnja osvaja svijet i to od prošlog stoljeća: Primjer najveće zagrebačko naselje
SAD ‘trese’ stambena kriza koju može riješiti samo modularna gradnja. Ovo tvrdi uspješni biznismen i vlasnik velike obiteljske kompanije Barry Zekelman. Obiteljskom lancu poznatom po proizvodnji željeznih cijevi nedavno je dodao još jedan posao – izgradnju montažnih stambenih objekata do pet katova – i zasad mu vrlo dobro ide. Tvrdi da takvom gradnjom može spasiti one predjele ugrožene zbog sve češćih uragana i ostalih ekstremnih klimatskih uvjeta. Istovremeno, montažna gradnja osvaja tržište i van granica Sjedinjenih Država, i to puno duže nego mislite.
montažna kuća | foto: Freepik
SAD se uslijed sve češćih uragana i ekstremnih klimatskih uvjeta suočava sa stambenom krizom. Vlasnik tvrtke već dobro ustaljene na američkom tržištu Zekelman, Barry Zekelman važnog proizvođača cijevi po novome se okrenuo modelu proizvodnje modularnih zgrada kako bi priskočio tom problemu. Nakon pokretanja vrlo unosnog dugogodišnjeg obiteljskog posla proizvodnje željeznih cijevi iznimno brz uspon nakon ‘uskakanja’ u biznis modularne izgradnje dokaz je da se takva gradnja traži.
U njegovoj tvornici proizvode se stambene građevine nastale spajanjem modula koji se mogu kombinirati u stambene komplekse od tri do pet katova. Ideja tvrtke uglavnom se realizira na jugozapadu države, ali nije revolucionarna, piše forbes.hr. No, budući da je u pitanju vrsta gradnje u koju valja puno uložiti, mnogi koji su se okušali u istom biznisu nažalost nisu uspjeli.
Uspjeh montažne gradnje
No, Zekelman kao iskusan poduzetnik koji se u svojoj tvrtki okušao u drugim oblicima proizvodnje s najnovijim pothvatom, izradom montažnih objekata zasad je doživio samo uspjeh. Vjeruje kako proizvodnja stanova nije puno drugačija od ostalih oblika proizvodnje, te smatra da se stanovi upravo u tvornicama mogu proizvoditi brže i jeftinije nego tradicionalnim putem.
U svojoj tvornici stambene proizvodnje Z Modular nastoji ponuditi i rješenje za novonastalu stambenu krizu zbog sve češćih uragana i ekstremnih klimatskih uvjeta u Sjedinjenim Američkim Državama. Pohvalio se kako njegovi stambeni kompleksi u Arizoni imaju efikasnije grijanje i hlađenje, ali i da mogu izdržati jače oluje te požare mnogo bolje od drvene gradnje, što mu u pogledu održivosti pruža prednost, prenosi forbes.hr.
Nije samo u SAD-u
I inače je poznato da modularna gradnja postaje sve veći hit, ne samo u SAD-u već i diljem Europe i u ostalim dijelovima svijeta. Pisali smo o tome kako je i u bližim predjelima montažna gradnja postoji sve veća potražnja za montažnom gradnjom. Osim stambenih kuća i zgrada na ovaj način podižu se i škole, vrtići, znanstvene ustanove i druge vrste objekata.
Isto tako, za one zainteresirane ta takvu vrstu izgradnje, tvrtke koje grade montažno postaju otvorene mogućnosti da investitori odaberu ona rješenja koja baš njima odgovaraju. Primjerice, u vidu arhitektonskog oblikovanja i nekih drugih detalja. Najveća prednost montažne gradnje brza je montaža na gradilištu, upotreba suvremenih materijala, a na globalnom tržištu sve više je priznata i vrlo visoka energetska učinkovitost montažnih objekata, kojima se pohvalio i sam Zekelman.
Montažne stambene kuće
Vrijedi napomenuti, montažna gradnja nije izum ovog stoljeća. Znali to ili ne, montažni sistem upražnjavan je u Hrvatskoj, otprilike još od polovice prošlog stoljeća.
Doduše, ne na isti način niti istim materijalima kojima se u današnje vrijeme montažno gradi, još u 1960-ima u Novom Zagrebu montažni sistem omogućio je vrlo brzo podizanje velikog broja objekata i ‘spavaonica’ kako su neki zvali tada novonikle stambene zgrade.
Industrogradnja i Jugomont dva su građevinska diva koja su na prostoru Jugoslavije naveliko gradila predfabriciranim betonskim elementima. Taj sistem gradnje dopuštao je i gradnju stambenih nebodera u kojima mnogi i danas, a armiranobetonski elementi nastajali su u tvornicama, da bi se nakon proizvodnje dovozili na gradilište.
Najočitiji i za Zagreb vjerojatno najprepoznatljiviji oblik montažne gradnje poznate su limenke podignute diljem grada. Ovdje se naravno nije radilo o elementima koji se sastavljaju i rastavljaju, ali ostaje model brze gradnje s unaprijed proizvedenim elementima koji je ujedno vrlo efikasan.
Poznat je mit da su zagrebačke ‘limenke’ bile podignute iz nužde zbog velike poplave koja je pogodila grad 1964. godine. No, zapravo su prije podignute zbog naglog širenja glavnog grada do polovice 20. stoljeća. Ovdje pročitajte o tome kako su izgrađene i je li im uistinu ‘istekao’ rok trajanja.
