Novi val legalizacije objekata izgrađenih do 2011. od ‘sigurice’ postao ‘mogućnost’, treba li nam uopće?
U 2025. godini top tema u građevinskom sektoru bit će novi Zakon o gradnji koji je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić, krajem studenog najavio u Saboru. Zakon bi trebao dodatno pojednostaviti postupak izgradnje kuća i izdavanje građevinskih dozvola. No, ono što je najzanimljivije trebao bi omogućiti legalizaciju svih zgrada izgrađenih do 21. lipnja 2011. ako ispunjavaju kriterije. Istražili smo, što, ako išta mogu očekivati oni koji imaju građevinu bez ‘papira’ koja je na ovaj ključan datum bila pod krovom.
Bespravna gradnja | Screenshot: HRT
Izmjene Zakona o gradnji najavljene krajem 2024. godine donose se zbog provedbe mjera iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Kako je istaknuto, Zakon bi trebao pojednostaviti izdavanje građevinskih dozvola za višestambene zgrade i druge građevine čemu se nadaju mnogi.
No, velika novost koju Zakon o gradnji treba donijeti je da će se njime omogućiti legalizacija svih zgrada izgrađenih do 21. lipnja 2011. ako ispunjavaju kriterije. Ovo je u lani u studenom osobno najavio ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić, te u tome trenutku doveo naciju u stanje euforije.
Kako je Hrvatska zemlja u kojoj je bespravna gradnja duboko ukorijenjena istražili smo što mogu očekivati oni koji imaju građevinu bez ‘papira’ koja je na ovaj ključan datum bila pod krovom, mogu li očekivati išta i da li bi uopće trebali imati takva očekivanja?
Od ‘sigurice’ do ‘mogućnosti’
Obzirom da je legalizaciju službeno najavio ministar graditeljstva osobno, njega smo i upitali za detalje, odnosno opcije koje se razmatraju za provedbu ove važne odredbe Zakona o gradnji. No, puno detalja, barem za javnost, još uvijek nema.
– Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pristupilo je izradi novog Zakona o gradnji koji bi prema planu normativnih aktivnosti Ministarstva trebao biti donesen u IV. tromjesečju ove godine. Novim Zakonom o gradnji omogućiti će se potpuna uspostava i implementacija informacijskih rješenja u regulatornom okviru kojim se uređuje područje graditeljstva, a izradom podzakonskih akata detaljnije će se razraditi pojedini segmenti i omogućiti uspostava jedinstvenog sustava kojeg čine projektiranje, građenje i stručni nadzor, stoji u odgovoru iz Ministarstva.
No, znakovito, ili ne, u nastavku stoji kako je otvoreno i glasno najavljen val legalizacije promijenio status. Odnosno od sigurne stvari postao ‘mogućnost’.
– Kroz novi zakon razmatra se i mogućnost legalizacije nezakonito izgrađenih zgrada, no u ovome trenutku ne možemo iznositi više detalja s obzirom da je izrada predmetnog zakona i definiranje uvjeta još uvijek u tijeku, zaključak je ministarstva.
Dokumenti | foto: Pixabay
Posljednja prilika za legalizaciju 2018.
Zadnji su se zahtjevi za legalizaciju zaprimali do 30. lipnja 2018. godine. Građani koji su sagradili građevinu bez valjanih dozvola za gradnju mogli su zahtjev za ozakonjenje te građevine, sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, predati u nadležni upravni odjel koji obavlja poslove prostornog uređenja i gradnje na području na kojem se građevina nalazi. Nakon proteka tog roka podneseno je ukupno 902.096 zahtjeva.
Od tada, građani koji zahtjev za ozakonjenje nisu uspjeli predati na vrijeme mogli su se nadležnom upravnom odjelu obratiti radi provjere mogućnosti reguliranja statusa građevine prema Zakonu o gradnji. No, iz prakse doznajemo da takve ‘provjere’ nisu često rezultirale dobro po podnositelja.
Da li je novi val legalizacije uopće potreban?
Obzirom na broj podnesenih zahtjeva za legalizaciju do 30. lipnja 2018. godine treba reći i kako se legitimno postavlja pitanje čemu uopće novi val legalizacije. Kao i šalje li se tim potezom poruka da će se u Hrvatskoj uvijek ponovno ukazati prilika za legalizaciju?
Nije li to poticaj za buduću bespravnu gradnju? Kao da je već nema dovoljno. U ovom kontekstu treba i spomenuti kako je krajem 2024. godine ministar Bačić za medije poručio kako borba protiv ilegalnih graditelja neće stati na sjevernom Jadranu.
– Nećemo dozvoliti daljnju bespravnu gradnju, ali smo svjedoci da se to i dalje oko nas događa. U Istri je jako velik broj nezakonito izgrađenih zgrada, a i diljem Dalmacije, na kontinentu je manje. Obalni dio je žrtva takve bespravne gradnje, rekao je tada Bačić.
bager | pixabay
Doznajte ovdje sve o bespravnoj gradnji u Istri.
