Napuštena gradilišta: Zakonski rokovi i novčane kazne postoje, ali betonskih kostura ima posvuda

Sigurno ste barem u nekoliko navrata prolazeći gradom uočili napuštena gradilišta – sablasti arhitekture koje vrebaju na prolaznike i vozače. Kako se nikad dovršene zgrade nerijetko nalaze uz stambena naselja, nemoguće je da građani nisu reagirali. Kakva su pravila i mogu li gradilišta nakon prekida gradnje zauvijek nagrđivati vizuru grada bez posljedica? Imamo odgovore Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Prekid gradnje, odnosno napuštanje gradilišta u bilo kojoj fazi nakon uvođenja izvođača u posao stvara estetska rugla, ali napuštena gradilišta mogu biti i opasnost. Iako je takav postupak reguliran zakonom, ovakvih gradilišta u Zagrebu i šire svejedno je previše. Zanimalo nas je kakva je regulativa postupanja za lokacije poput onih koje su u Zagrebu već postale legenda te što ako ih se investitor ili izvođač ne pridržavaju.

Ruina na Zagrebačkoj aveniji

Jedno takvo o kojemu smo pisali, a možda i najpoznatije napušteno ruglo većini Zagrepčana ono je na Zagrebačkoj aveniji u naselju Vrbani. Na jednoj od najprometnijih cesta u gradu već godinama vozačima pogled nagrđuje kostur zgrade na kojemu se radovi nisu pomaknuli od podizanja konstrukcije.

Projektom iz 2011. godine, na ovom mjestu trebala se izgraditi poslovna građevina i djelomično ukloniti postojeća. Prema tabli koja nikad nije uklonjena, projektant je bio poznati 3LHD, a izvođač Tehnika. No, zgrada do danas ostaje ruglo grada.

Umjesto luksuza – bara

Drugi primjer o kojemu smo pisali nalazi se na prostoru važne arhitektonske ostavštine idejnog tvorca Lavoslava Horvata u zagrebačkom naselju Sigečica. Na lokaciji kompleksa Tvornice žarulja 2020. najavljena je gradnja luksuznog stambenog kompleksa ‘Vrtovi svjetla’ koji bi zauvijek promijenio nekretninsko tržište u Zagrebu.

Bi li do toga došlo da je gradnja privedena kraju ne zna se jer su radovi iznenada stali te se nakon prekida gradnje nikad nisu nastavili. Gdje su trebali biti top nekretnine zelenih balkona, odakle i naziv ‘Vrtovi svjetla’, danas je tek iskopana bara u kojoj se nekada čak mogu vidjeti patke, doznali smo iz Vijeća mjesnog odbora Sigečica.

– Sada imamo situaciju da je gradilište zapušteno, a nedavno je srušen i dio ograde te prostor predstavlja opasnost za građane. Ovim prostorom bavimo se praktički od konstituiranja Vijeća mjesnog odbora u ovom sazivu kada smo dobili prve prigovore od građana na stanje gradilišta. Slali smo prijave inspekcijama koje su nadležne za sam prostor gradilišta kao i komunalnom redarstvu, nadležnom za okolne javne površine kojima smo samo u posljednja tri mjeseca u više navrata poslali prijave, također bez odgovora, rečeno nam je iz VMO Sigečica početkom listopada prošle godine.

Upravo je ovaj primjer, za koji nam je rečeno da je unatoč prijavama izostala reakcija komunalnih redara, zainteresirao pa smo se s pitanjima obratili Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Prisilno plaćanje

Zanimalo nas je kakav je postupak po prekidu gradnje te koje mjere, odnosno dužnosti u tom slučaju treba ispuniti investitor, točnije izvođač. Kao i kako se uopće može utvrditi da je gradnja službeno i uistinu prekinuta. Na naš upit stigli su odgovori koji ne ostavljaju mjesta dvojbama.

– Propisi iz upravnog područja gradnje ne uređuju rok u kojem je dozvoljeno imati gradilište. Međutim, Zakonom o gradnji je propisan rok za dovršenje zgrade i to odredbom članka 124. toga Zakona, a koji iznose za zgrade 1. skupine deset godina, za zgrade 2.a i 2.b skupine sedam godina te za zgrada 3.a i 3.b skupine pet godina i počinju teći od dana prijave početka građenja, napisali su iz Ministarstva.

U građevine skupine 1 spadaju građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja, u skupinu 2.a one koje podliježu procjeni utjecaja na okoliš i posebnim uvjetima, a 2.b građevine s posebnim uvjetima, ali bez procjene utjecaja na okoliš. Na kraju, 3.a su građevine bez posebnih uvjeta, a 3.b skupine stambene zgrade do 400 četvornih metara i poljoprivredne zgrade površine do 600 četvornih metara. Iz procjene proizlazi kako je za završetak građevine na Zagrebačkoj aveniji zadani rok je istekao, a za Vrtove svjetla još nije, iako vrijeme opasno ističe.

U vezi sa zakonskom obvezom završetka gradnje, a sukladno odredbama Zakona o građevinskoj inspekciji komunalni redar ovlašten je investitoru narediti dovršetak zgrade ako nije dovršena u spomenutim rokovima. Isto tako, investitora može prisiliti na postupanje izricanjem novčanih kazni.

Provedba vs. tumačenje zakona

Što se tiče uređenja gradilišta, iz ministarstva su naveli kako je to pitanje definirano odredbama članaka 133. i 134. Zakona o gradnji.

– Prema odredbi stavaka 5. članka 134. Zakona o gradnji u slučaju prekida građenja investitor je dužan poduzeti mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina te zemljišta i drugih stvari, a protivno postupanje prekršaj je investitora, objasnili su.

Ipak su istaknuli kako su, dok ministarstvo kao takvo može istumačiti zakone, inspekcijski nadzor građenja i zakonitog postupanja sudionika u gradnji te inspekcijski nadzor provedbe propisa o zaštiti na radu u nadležnosti Državnog inspektorata ti čiji inspektori u slučaju povrede propisa mogu izricati inspekcijske mjere i novčane kazne te predlagati pokretanje prekršajnih postupaka.

Dakle, dok Ministarstvo tumači zakone, Državni inspektorat brine nadzire njihovu provedbu. Iz ministarstva su pritom naglasili kako je Inspektorat samostalno i neovisno tijelo državne uprave na taj se način ograđujući od eventualnih propusta tog državnog tijela.

Dobivene informacije ne ostavljaju previše mjesta optimizmu pa se ovu temu može zaokružiti pretpostavkom da će, dokle god izostaje reakcija komunalnih redara na napuštena gradilišta ona nažalost ostati naša realnost i prepoznatljiva rugla grada.

Ovdje pročitajte više o ipak najvećem ruglu grada, napuštenoj Sveučilišnoj bolnici u Blatu.