Otvoreno najveće gradilište u Istanbulu, zasjat će simbol grada star 1.500 godina
Potresna obnova 1.500 godina stare Aje Sofije moglo bi biti najveće gradilište na pragu Europe i Azije. Svakako je jedno od kompleksnijih jer će se radovima osigurati potresna otpornost stoljećima starih kupola i apsida koje su preživjele smjene brojnih vlasti. Već posljednje tri godine, poduzimaju se napori ne bi li se na odgovarajući način vratio sjaj strukturama legendarne građevine koju je u 6. stoljeću krenuo graditi car Justinijan.
Aja Sofija | foto: Pexels
Aja Sofija vjerojatno je najviše prepoznatljiva i jedna od najstarijih građevina u Istanbulu. Krenula se graditi u 6. stoljeću, a u međuvremenu je preživjela potrese i bezbrojne promjene vlasti.
Sada će pak, odlučeno je, konačno postati otporna na potresna gibanja. Skoro 1.500 godina staru građevinu zahvatit će obuhvatna rekonstrukcija koja će ojačati glavnu kupolu i okolne apside ovog kulturno-povijesnog simbola na pragu između Europe i Azije.
Stoljećima stara građevina
Turskoj potresi nipošto nisu stran pojam, a nakon velikih šteta i smrtnih stradavanja koja su uzrokovali na jugu države prije dvije godine, od istih se planira zaštititi najpoznatiju građevinu u Istanbulu – Aju Sofiju. Legendarna građevina podignuta za vrijeme vladavine cara Istočnog Rimskog Carstva Justinijana, s vremenom je doživjela brojne preinake, te prenamjene, tako da će ovo biti još jedna u nizu.
Već skoro 1.500 godina nakon početka gradnje, zaslužila je ne samo ojačanje već ušminkavanje.
Aja Sofija | foto: Pexels
– Poduzimamo napore za restauraciju ne samo Aje Sofije već i okolnih struktura, i to u posljednje tri godine, rekao je dr. Mehmet Selim Okten, inženjer i predavač na Sveučilištu Mimar Sinan i član znanstvenog vijeća koje nadzire radove.
Na Aji Sofiji, radovi će sada biti ponajviše usmjereni na postizanje seizmičke sigurnosti, minareta, glavne kupole i lukova, uzimajući u obzir snažan potres kakav bi mogao pogoditi to područje. Zna se da će projekt uključiti ojačanje središnje kupole i apside, zamjenu dotrajalog, odnosno istrošenog ovalnog pokrova te čeličnih obruba, dok će se bogoslužje u unutrašnjosti i dalje neometano odvijati, piše apnews.com.
Turska, trusno područje
Turska je, vrijedi se prisjetiti, vrlo trusno područje, a u 2023. godini jug države pogodio je potres magnitude 7,8 stupnjeva. Prirodna katastrofa izazvala je štetu na stotinama tisuća zgrada, a u događaju je smrtno stradalo više od 53.000 ljudi.
Iako je Istanbul prošao netaknut, ipak je odlučeno kako je važne građevine potrebno osigurati zbog blizine linija rasjeda. Kako je rekao Okten, ‘nova faza’ radova trebala bi početi, a može ju se smatrati najvažnijom intervencijom na građevini u njenoj dugoj povijesti.
Aja Sofija | foto: Pexels
– Na istočnoj fasadi bit će montirana toranjska dizalica, a zatim ćemo pokriti krov ove jedinstvene strukture zaštitnim okvirnim sistemom, rekao je, dodajući kako će dizalica omogućiti sigurniju i bržu provedbu radova te akademsko proučavanje slojeva objekta, uključujući štetu nastalu u potresima u 10-om i 14-om stoljeću.
Remek-djelo arhitekture
Napomenimo, Aja Sofija je remek-djelo bizantske arhitekture, a po nekima i jedno od najsmjelijih arhitektonskih ostvarenja uopće. Njena izgradnja započela je 532. u doba cara Justinijana, a crkva je posvećena 537. godine. A onda se, samo godinu kasnije nakon potresa urušila glavna kupola. Novu, 7 metara višu izgradio je Izidor Mlađi.
Godine 1435. postaje džamija, te su joj tom prilikom dograđeni minareti, a u unutrašnjosti izvedene razne preinake. Po nalogu Kemala Atatürka 1934. pretvorena je u muzej, kada su u njoj otkriveni mozaici iz davnih vremena, te arheološki ostaci Konstantinove bazilike. Ponovno džamija postaje na poticaj turskoga predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, u srpnju 2020. ponovno postaje džamija.
Aja Sofija | foto: Pexels
Raspored građevine
Inače, građevina je bazilika s kupolom, postavljenom na način da se ne narušava osnovni raspored longitudinalne bazilike, a unutrašnjost joj je gotovo četvrtasta tlorisa. Dvama redovima stupova podijeljena je na tri broda.
Srednji brod širi je od bočnih te se završava apsidom. Sredinu crkve pokriva glavna kupola visoka 54 metra te promjera 32 metra, a koja će sada biti potresno ojačana. Glavni teret ove teške kupole nose četiri luka koja se dižu na četiri pilastra, stoji na stranicama Hrvatske enciklopedije.
A kako je zamišljena nova džamija u Ljubljani, pogledajte ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
