U regiji pronađen izgubljeni grad stariji od Rima, iskop istraživali radarom i skeniranjem
Dugo se vjerovalo kako su ruševine u Sjevernoj Makedoniji prvi put iskopane prije više od 15 godina ostaci vojne ispostave izgrađene za obranu od rimskih napada. No, nakon što je nalazište nedavno obrađeno modernom tehnologijom stručnjaci su došli do neočekivanog zaključka – na lokaciji je bio drveni grad, i to u vremenu koje prethodi Rimskom Crastvu.
arehološko nalazište | foto: Cal Poly Humboldt’s Cultural Resources Facility
Istraživači iz Makedonskog instituta i muzeja – Bitola i Cal Poly Humboldt otkrili su drevni grad koji je stoljećima, a možda čak i tisućljećima, prethodio Rimskom Carstvu. Nalazi se u blizini sela Crnobuki, te je dio arheološkog nalazišta ‘Gradište’ koje je nedavno pročešljano najnovijom tehnologijom.
Taj je potez istraživačima otvorio prozor u povijest makedonske civilizacije prije Aleksandra Velikog, objašnjava Engin Nasuh, kustos-savjetnik arheolog u Nacionalnom institutu i muzeju–Bitola.
Prvi put spomenuto u literaturi 1966., Nasuh kaže da je mjesto ostalo misterij desetljećima – sve do sada. Arheološka istraživanja tijekom proteklih nekoliko godina počela su otkrivati nove uvide u veličinu, opseg i utjecaj nalazišta.
Radari koji prodiru u zemlju
Prema velikom otkriću se krenulo 2023. godine, kada su se u sklopu nalazišta krenule koristiti moderne tehnologije, uključujući radar koji prodire u zemlju i najsuvremeniji LIDAR koji se koristi bespilotnim letjelicama. Ova važna i skupa oprema nabavljene je uz financiranje dekanata Cal Poly Humboldt College of Arts, Humanities & Social Sciences.
Nova tehnologija je otkrila su nekoć uspješan grad na lokaciji koja se smatrala tek starom vojnom bazom. Iako su postajale sumnje da tu ima ‘nešto više’, da je riječ baš o gradu u tolikom opsegnu nitko nije pomislio.
Kazalište, radionica i novčić
Akropola se prostire na najmanje 7 hektara unutar kojih se za sada jasno nazire kazalište u makedonskom stilu i tekstilna radionica. Izvorno su istraživači vjerovali da je grad sagrađen za vrijeme vladavine kralja Filipa V. (221.-179. pr. Kr.). Ali njegovo je podrijetlo odmaknuto nakon otkrića novčića, kovanog između 325. i 323. godine prije Krista, za života Aleksandra Velikog.
Zahvaljujući dodatnim nedavnim otkrićima kao što su sjekire i fragmenti keramičkih posuda, istraživači sada vjeruju da su ga ljudi počeli naseljavati još u brončano doba (3.300.-1.200. pr. Kr.). Otkrića ne samo da bacaju novo svjetlo na prošlost Sjeverne Makedonije, ona doprinose dubljem razumijevanju drevne zapadne civilizacije, piše now.humboldt.edu.
Prije Krista
Antička makedonska država, jedna od prvih modernih država u Europi, imala je ogroman utjecaj na svijet, objašnjava Nasuh. ‘To je civilizacija koja je odigrala veliku ulogu u današnjem poimanju svijeta i želji za povezivanjem različitih civilizacija i kultura’, rekao je za
Arheolozi su do sada iskopali kamene sjekire, novčiće, glinenu ulaznicu za kazalište, keramiku, dijelove za igru i tekstilne alate. Datiranje nekih od ovih artefakata, uključujući ugljen i kost, datira mjesto između 360. pr. Kr. i 670. godine.
Izgubljeni glavni grad
Ovo je otkriće koje se događa jednom u životu, objašnjava Nick Angeloff, profesor antropologije Cal Poly Humboldt i arheolog.
– Ovo otkriće je značajno. Naglašava složene mreže i strukture moći drevne Makedonije, posebno s obzirom na položaj grada duž trgovačkih putova prema Konstantinopolu. Čak je moguće da su povijesne osobe poput Oktavijana i Agripe prolazile kroz to područje na putu da se suoče s Kleopatrom i Markom Antonijem u bitci kod Akcija, rekao je kaže Angeloff, te dodao kako bi tu moglo biti riječi o izgubljenom glavnom gradu kraljevstva Lyncestis i središtu Gornjeg makedonskog kraljevstva koje je nastanjeno u sedmom stoljeću prije Krista. Također spominje i da je to moguće rodno mjesto kraljice Euridike I., bake Aleksandra Velikog.
Doznajte ovdje sve o velikom arehološkom otkriću u Meksiku.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
