Posebna karta mogla bi biti spas za graditelje: U ovoj županiji više od pola terena je opasno klizište
Brojna mjesta u Hrvatskoj imaju potencijal jednoga dana ‘otvoriti se’ i samo proklizati. Klizišta su česta u brežuljkastim predjelima tako da ih ima u nekoliko županija, a mogu se aktivirati zbog niza faktora. Tako je u jednoj županiji na sjeveru više od pola terena visoko podložno klizanju, a svi podaci o tome sada su konačno i evidentirani na posebnoj karti. Karta i studija na ovu temu mogla bi spasiti graditelje, odvraćajući ih od gradnje u rizičnim zonama.
Izrađuje se studija klizanja u Krapinsko-zagorskoj županiji | foto: screenshot YouTube, screenshot Studija
Klizišta su uobičajena pojava u brežuljkastim, brdovitim i gorskim predjelima gdje je teren nagnut. Stoga nije neobičan podatak da se nalaze u više hrvatskih županija, iako ih je naravno u nekim predjelima više, a u nekima manje. Klizišta tako ima u Gradu Zagrebu, u Primorsko-goranskoj, Karlovačkoj, ali i u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Prema podlozi o raširenosti podložnosti klizanja tla u posljednjoj županiji 57,6 njene površine klasificirano je kao područje visoke, a dodatnih 19,7 posto kao područje niske podložnosti za klizanje. Županija time ima najveći relativni udio visoke podložnosti među svim županijama – zbog toga su sada izrađene Studija i karta koje bi u budućnosti trebale odvratiti graditelje od rizičnih zona i ograničiti aktiviranje klizišta.
Jedna županija ‘opasna’
Iako je Zagreb poznat po klizištima pogotovo nakon što se aktiviralo klizište pred ulazom u Predsjedničke dvore na Pantovčaku, a u svibnju 2023. u okviru projekta PRI_MJER izrađene su karte klizišta za Zagreb te Karlovačku i Primorsko-goransku županiju, tlo ne kliže samo u tim predjelima Hrvatske. Klizišta se mogu javiti i u drugim brežuljkastim predjelima i može ih aktivirati niz faktora od nagiba padine, gradnje građene mimo pravila struke zasijecanja padine te drugih utjecaja.
Uzimajući u obzir da se klizišta javljaju u brežuljkastim i brdovitim krajevima, ne čudi što upravo Krapinsko-zagorska županija nosi titulu županije s najvećim udjelom visoke podložnosti klizanju tla. Ondje za više od pola površine postoji mogućnost da bi nekada mogla proklizati pa je za taj dio Hrvatske izrađena Studija koja bi se u budućnosti koristila kao orijentacijski alat za prostorno planiranje i upravljanje rizicima. Uz Studiju je napravljena i karta rizika.
Glavni ciljevi Studije uključuju procjenu prostorne vjerojatnosti pojave klizišta na području županije, zonaciju prostora (na nisku, srednju i visoku podložnost), davanje preporuka za prostorno planiranje, doprinos prostornom planiranju te pružanje podloge za određivanje prioriteta detaljnih geoloških istraživanja. Iz županije traže od građana i stručnjaka da prokomentiraju dobivene informacije te dostave svoje prijedloge i primjere kako bi podaci bili što ispravniji.
Podložnost klizanju tla u Krapinsko-zagorskoj | foto: Krapinsko-zagorska županija
Važno za prostorno planiranje
Studija je nastala kao stručno-analitička podloga za izradu Prostornog plana Krapinsko-zagorske županije i županijskog zavoda za prostorno planiranje. Izrađena je temeljem sporazuma o obavljanju stručnih poslova u sklopu provedbe Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske.
Geološke radove u pojedinim općinama izveo je Hrvatski geološki institut, koji je potom i izradio studiju. Po završetku savjetovanja s javnosti, koristit će se za izradu i izmjene prostornih planova na županijskoj razini, ali i na razini jedinica lokalne samouprave. Služit će i da bi se prioritizirala detaljna istraživanja na područjima visoke i srednje podložnosti na klizanje, da bi se procijenio rizik u urbanističkom i infrastrukturnom planiranju te da bi se javnost i druge relevantne dionike informiralo o područjima mogućeg klizanja tla.
Opasnost aktivacije
Kako smo već rekli, Hrvatska je puna klizišta. U okviru priče o velikom klizištu u Zagrebu na Pantovčaku, profesorica sa Zavoda za geologiju i geološko inženjerstvo na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Snježana Mihalić Arbanas rekla nam je više o klizištima. Objasnila je da je samo u brežuljkastim dijelovima Zagreba oko 6.000 klizišta, ali i da nisu sva aktivna. Istaknula je kako klizišta ima u raznim predjelima Hrvatske, a osvrnula se i na opasnost aktivacije klizanja tla.
Prema Mihalić Arbanas, rizik od klizišta ovisi o njihovom broju, veličini i udaljenosti od gradilišta. Pritom, karte inventara klizišta mogu poslužiti kao vrlo koristan alat za mjere ublažavanja klizišta. Kad se zna gdje su, gradovi i općine mogu koristiti karte klizišta kod prostornog planiranja, kako bi se na tim mjestima izbjegavala gradnja. Studiju podložnosti klizanju tla u Krapinsko-zagorskoj pronađite niže.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
