Podvodna sanacija važnog mosta na zagrebačkoj obilaznici, za dulji život konstrukcije
Nisu ista oštećenja pa ni postupak održavanja sve niskogradnje. Primjerice, neće se jednako pristupiti mostovima i vijaduktima, jer vijadukti nemaju ‘podvodni’ element po kojemu su mostovi specifični. Dio u vodi, očekivano, brže propada i traži drugačija rješenja. Kako se uopće pregledavaju konstrukcije pod vodom i kako se pristupa sanaciji pokazuje novi plan HAC-a za obnovu važnog mosta Sava-Ivanja Reka na zagrebačkoj obilaznici.
Sprema se podvodna sanacija mosta Sava-Ivanja Reka | Foto: screenshot GoogleMaps, AI Chat GPT (ilustracija)
Izgleda da će most Sava-Ivanja Reka na autocesti A3 na dijelu Zagrebačke obilaznice podleći opsežnim sanacijskim radovima. Prije sanacije trebat će izraditi kalibrirani 2D/3D morfodinamički model tečenja i pronosa nanosa.
U svrhu ovog posla Hrvatske autoceste (HAC) pokrenule su postupak nabave od 30.000 eura. Traže izradu projekta temeljem izvještaja podvodnih pregleda mosta, za što se zainteresirani ponuditelji mogu javiti do 25. studenog.
Sanacije na sve strane
HAC je nedavno ugovorio sanaciju velikih tunela u pravcu prema moru, a pripremaju i temeljiti pregled mostova, vijadukata i ostale niskogradnje na nekim od glavnih dionica autocesta. Uz te preglede, izgleda, na vidiku je i podvodna inspekcija.
Traže tvrtku koja će detaljno pregledati most Sava-Ivanja Reka smješten na zagrebačkoj obilaznici, na dijelu A3 pa sukladno s utvrđenim stanjem isplanirati sanaciju. Sve skupa za taj važan most koštat će 30.000 eura, procjenjuju. U projektnom zadatku za posao ističu da traže uslugu tehničkog projektiranja kako bi se ubrzao proces obnove, a po sanaciji i produžio vijek trajanja tog objekta.
Dužni su pregledavati svoje građevine
U projektnom zadatku piše da su Hrvatske autoceste, sukladno važećoj zakonskoj regulativi, dužne provesti glavne preglede građevina tipa most, što uključuje mostove, vijadukte, nadvožnjake i podvožnjake. U ovom slučaju, predviđen je podvodni pregled uronjenih dijelova konstrukcije, kao i hidrografsko i geografsko snimanje korita u zoni mosta.
Temeljem Završnog izvješća o provođenju usluga podvodnog vizualnog pregleda donjeg ustroja mostova te hidrografskih snimaka korita u zoni mostova, koje je izradio Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ocijenjeno je stanje podvodnog dijela konstrukcija i korita vodotoka u njihovoj zoni. Na temelju tih analiza utvrđena je prioritetna lista mostova koji nemaju zadovoljavajuću ocjenu, među kojima se posebno izdvaja spomenuti most Sava – Ivnja Reka.
Most Sava-Ivanja Reka | Foto: screenshot GoogleMaps
Treba isplanirati sanaciju
Sad treba izraditi projekt sanacije na temelju rezultata provedenih podvodnih pregleda sadržanih u izvještaju ‘Podvodni pregled mosta Sava-Ivanja Reka). Zbog složenih uvjeta tečenja u mostovskom profilu te velikih raspona vodostaja i protoka, potrebno je izraditi kalibrirani 2D/3D morfodinamički model tečenja i pronosa nanosa.
Time će se moći pouzdano ocijeniti učinkovitost predloženih mjera sanacije korita. Uz to, kako izvještaj pokazuje potrebu sanacije podvodnih lokacija i donjeg ustroja mosta, a da predviđeni radovi nadilaze redovno održavanje, pokreće se postupak nabave s ciljem vraćanja pune funkcionalnosti i produženja vijeka trajanja objekta.
Ništa bez obilaska i pregleda
Predviđeno je da odabrani izvršitelj u roku od tjedan dana nakon uvođenja u posao obavi obilazak i pregled lokacije donjeg ustroja mosta i korita u njegovoj zoni te izradi izvješće s prijedlogom daljnjih mjera. Terenska inspekcija uključuje pripremne radnje.
Stoga će trebati pregledati dostupne prethodne projektne i tehničku dokumentaciju mosta, koju osigurava naručitelj, a i obaviti vizualni pregled vodotoka, donjeg ustroja i neposrednog okoliša. Tijekom tog postupka izradit će fotodokumentacija oštećenja.
Odabran poseban model
Zatim će krenuti na izradu projekta, odnosno kalibriranog 2D/3D morfodinamičkog modela tečenja i pronosa nanosa ključan je korak u tom procesu. Prostorni, odnosno trodimenzionalni numerički model tečenja primijenit će se kako bi se utvrdili uzroci problema i pronašla odgovarajuća rješenja za nestabilnost riječnog korita.
Već se zna da tok rijeke u području mosta karakterizira složena strujna slika te niz fizikalnih procesa ovisnih o protoku. U kombinaciji s prenosom suspendiranog i vučenog nanosa, to dovodi do erozije korita i taloženja nanosa, koji se mijenjaju u prostoru i vremenu, kako piše u projektnom zadatku.
Zbog toga će se primijeniti prostorni (3D) matematički model kako bi se procesi u zoni mosta što vjernije simulirali i pouzdano predvidjeli njihovi rezultati. Prvo će se izraditi trodimenzionalni model tečenja radi identifikacije kritičnog scenarija u smislu hidrauličkih parametara, odnosno određivanja najekstremnije strujne slike. Nakon toga će se izraditi model pronosa nanosa, prikladan za analizu suspendiranog i vučenog nanosa te deformacija riječnog korita.
Betonska konstrukcija | Foto: Pexels
Rješenje mora biti dobro, ali i jeftino
Prema projektu, model će se kalibrirati na temelju dostupnih podataka i ispitati kroz niz scenarija kritičnog protoka. Rezultati će se potom proširiti unošenjem uvjeta dobivenih radovima na regulaciji rijeke, da bi se došlo do optimalnog rješenja. Konačna solucija uključivat će tehnički provedivo, a opet isplativo rješenje. Izradit će se rješenje koje će biti i tehnički i ekonomski najprihvatljivije.
Osnovni kriterij za ocjenu mogućih rješenja jest njihova učinkovitost, odnosno može li se određenim zahvatom ukloniti neželjeni utjecaj na tok rijeke u zoni mosta. Cilja se na potpunu eliminaciju globalnog i lokalnog erozivnog djelovanja na korito rijeke na toj lokaciji. Ovdje pročitajte o problemima zagrebačkih mostova.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
