Kreće glavni pregled kolnika na hrvatskim autocestama, evo lokacija i kako se to radi

Hrvatske autoceste ugovorile su glavni pregled kolnika u 2025. godini. Pregledi su razvrstani u tri grupe, a svaka od njih obuhvaća po nekoliko dionica na A3, A5 i A11. Posao je dobila tvrtka Contech koja će ga obaviti za ukupno 213.495,70 eura. Glavni pregled kolnika je planska aktivnost koja se provodi po unaprijed utvrđenom protokolu i uključuje vizualne preglede i mjerenja kolnika specijaliziranom opremom u svrhu određivanja stvarnog stanja kolnika. Evo kako se to radi i gdje točno na teren uskoro izlaze inspektori.

Glavni pregled kolnika autocesta u Hrvatskoj uključuje detaljan vizualni pregled stanja kolnika uz korištenje specijalizirane opreme. Utvrđuju se vrste, položaj i opseg oštećenja i pukotina, a provode se i nerazorni ispiti za procjenu sastava i svojstava materijala kolničke konstrukcije. Pregled obuhvaća i mjerenje uzdužne i poprečne ravnosti, hvatljivosti te makroteksture završnog sloja.

Hrvatske autoceste upravu su zaključe javnu nabavu početne vrijednosti 177.000 eura ugovaranjem posla s tvrtkom Contech za sve tri grupe radova od kojih se svaka odnosi na jednu od tri najvažnije brze prometnice u zemlji – A3, A5 i A11.

3 grupe radova

U grupi 1 nalazi se autocesta A3, dionica Kutina – Lipovac. Ova grupa predstavlja najveći dio opsega posla čija vrijednost iznosi 189.250,45 eura s PDV-om. U grupi 2 nalazi se pak autocesta A11, odnosno dionica Lekenik – Sisak i krak 1 čvora Sisak, a vrijednost posla iznosi 9.546,25 eura s PDV-om. Dok se u grupi 3 nalazi se autocesta A5, dionica Beli Manastir – Most Halasica i kolnik krakova čvorišta Beli Manastir, a vrijednost posla koji će biti obavljen iznosi 14.699 eura s PDV-om.

Dakle posao će biti obavljen za 213.495,70 eura, odnosno za približno 37.000 eura više nego od početne vrijednosti. Ovdje treba reći i da je za ovaj posao u sklopu javnog natječaja Contech bio jedini ponuđač.

Što je glavni pregled kolnika

Glavni pregled kolnika je planska aktivnost koja se provodi po unaprijed utvrđenom protokolu i uključuje vizualne preglede i mjerenja kolnika specijaliziranom opremom u svrhu određivanja stvarnog stanja kolnika. Na temelju pregleda i mjerenja specijaliziranom opremom kolnika utvrđuju se tehnički parametri oštećenosti na temelju kojih se transformacijskim funkcijama računaju pokazatelji stanja kolnika.

Svrha pregleda kolnika je određivanje tehničkih parametara na temelju kojih se procjenjuje prometna sigurnost, nosivost, udobnost vožnje, te stvaranje baze podataka koja omogućava praćenje trenutnog i predviđanje budućeg stanja kolnika, kontinuirano praćenje stanja kolnika i stupnja oštećenja zastora kolnika, utvrđivanje prioriteta održavanja/ popravaka, te definiranje optimalne strategije gospodarenja.

Vizualni pregled

Vizualnim pregledom kolnika utvrđuju se oštećenja površine kolnika poput izbijanja bitumena, krunjenje, popravci, odvajanje/otkidanje završnog sloja asfaltnih kolnika, te odlamanja betonskih površina i njihovih spojeva.

Također, u vizualni pregled spada i detekcija pukotina i njihovo razlaganje prema skupinama na mrežaste, uzdužne, poprečne pukotine na asfaltnim kolnicima. Dok se mjerenjima (nerazornim ispitivanjima) dolazi do podataka o uzdužnoj i poprečnoj ravnosti, hvatljivosti, makroteksturi kolnika i nosivosti kolnika.

Hvatljivost kolnika i makrostruktura

Hvatljivost kolnika procjenjuje se pomoću koeficijenata trenja – SFC (Sideways Friction Coefficient) i LFC (Longitudinal Friction Coefficient). Na temelju dobivenih podataka izrađuje se grafički prikaz lokacija gdje hvatljivost odstupa od sigurnosnih standarda, uz stručni zaključak o stanju svake ispitane dionice

Makrotekstura se mjeri radi određivanja prosječne dubine profila MPD (Mean Profile Depth), što pokazuje mikrohrapavost površine i utjecaj na prianjanje kotača uz kolnik. Rezultati se prikazuju tablično i grafički, s označenim lokacijama gdje makrotekstura nepovoljno utječe na sigurnost vožnje. Na kraju se donosi stručni zaključak o stanju makroteksture za svaki pojedini čvor

Kako se to radi

Cilj glavnog pregleda kolnika je prikupiti detaljne informacije o stanju kolnika, utvrditi sva oštećenja na kolniku (položaj, uzrok, veličinu, utjecaj), ocijeniti stanje kolnika na temelju mjerenja specijalnim uređajima, te dati preporuke za redovito i izvanredno održavanje.

Osobe koje provode glavni pregled kolnika trebaju utvrditi i evidentirati sva oštećenja, te izvršiti upis rezultata s pregleda u bazu podataka Sustava gospodarenja građevinama prema određenom protokolu. Sustav gospodarenja građevinama Hrvatskih autocesta (SGG) sastoji se od Procedura, Priručnika, te računalnog programa kojima je svrha propisati radnje koje će osigurati funkcionalnost kolnika u mreži autocesta tijekom predviđenog vijeka trajanja uz prihvatljivo nizak rizik otkazivanja i uz minimalne troškove održavanja.

Nakon provedenog glavnog pregleda kolnika (detaljnog vizualnog pregleda, te obrade i analize rezultata s mjerenja za utvrđivanje tehničkih parametara stanja kolničke konstrukcije) potrebno je izraditi završno Izvješće o stanju kolnika na predmetnim dionicama.