Injekcijsko ubrizgavanje ili ekstruzija: Evo kako nastaje umjetna božićna jelka
Umjetne božićne jelke nisu samo komad plastike, već proizvod pažljivo odabranih materijala i preciznih tehnoloških postupaka. Njihov izgled, trajnost i sigurnost ovise upravo o vrsti plastike, aditivima i načinu obrade. U nastavku otkrivamo od kojih se materijala izrađuju i kako nastaju njihove iglice i grane.
Božićno drvce | Foto: Canva
Božić je sve bliže, a umjetne jelke već su zauzele glavna mjesta u dnevnim boravcima. No dok raste njihova popularnost, raste i znatiželja, od čega su zapravo izrađene i koliko su ekološke? Iza svakog umjetnog drvca krije se zanimljiv, tehnološki precizan proces koji spaja kemiju, strojarstvo i kreativnost.
Kako nastaje umjetna božićna jelka?
Najčarobnije doba godine donosi i pitanje koje mnoge zanima dok sastavljaju svoje drvce, kako se zapravo proizvode umjetne jelke? I dok je plastika najčešći materijal pa izaziva određene sumnje, stručnjaci iz kompanije Gaypa ističu da su sintetička drvca danas kvalitetna, dugotrajna i iznenađujuće zanimljiva u načinu izrade.
Umjetna drvca najčešće se rade od polimernih smola, PVC-a ili PE-a, kojima se dodaju pigmenti i posebni aditivi. Oni određuju boju iglica i daju dodatne karakteristike, poput UV-otpornosti za jelke na otvorenom, usporivača gorenja za veću sigurnost ili antistatičkih dodataka koji smanjuju nakupljanje prašine.
Dvije glavne tehnologije proizvodnje
Najraširenija metoda je ekstruzija, proces sličan proizvodnji umjetne trave. PVC se zagrijava i pretvara u velike listove koji se režu u tanke trake. Stroj zatim na rubovima traka radi sitne rezove kojima nastaju mekane, lepršave iglice. Te se trake potom uvijaju zajedno sa žicom koja daje čvrstoću i oblik, a tako nastale grane režu se na potrebnu duljinu. Prednost ove metode je izdržljivost i praktičnost, dok je estetski efekt nešto manje realističan od prirodnog bora.
Druga, naprednija metoda koristi polietilen (PE) i injekcijsko ubrizgavanje plastike u precizne kalupe. Time se dobivaju iglice koje izgledom i dodirom oponašaju pravo drvo. Nakon hlađenja, svaka grana prolazi kontrolu kvalitete prije nego što se učvrsti žicom. Zbog složenijeg procesa, ovakve jelke su skuplje, ali i značajno realističnije. Česta je kombinacija obje tehnologije: PVC iglice za gustoću u unutrašnjosti, PE iglice na vanjskim granama za prirodan izgled.
Kada su iglice i grane gotove, montiraju se na središnju strukturu – obično metalnu šipku ili PVC cijev boje drveta. Sustavi spajanja razlikuju se, najčešći je ‘kukasti’ gdje se grane umeću u utore, ali postoje i verzije poput kišobrana ili unaprijed montirane jelke koju je dovoljno samo otvoriti. Na kraj se dodaje metalno postolje, a drvce se može upotpuniti lampicama ili umjetnim snijegom.
Božićno drvce | Foto: Canva
Jesu li umjetne jelke održive?
Iako su izrađene od plastike, umjetne jelke mogu biti ekološki prihvatljive ako se koriste dovoljno dugo. Prosječni vijek trajanja im je deset ili više godina, što ih čini održivijom opcijom od svake godine posječenih borova ili onih presađenih iz prirodnog staništa.
Sve više proizvođača prelazi na recikliranu plastiku ili bioplastiku, dodatno smanjujući njihov ekološki otisak. Uz pravilno korištenje, umjetno drvce tako može biti trajno, praktično i održivo rješenje za mnoge domove.
