Mirko Ilić o svom iskustvu umjetničkog djelovanja u komunizmu i demokraciji
Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od srijede do subote, od 30.6. do 3.7., organizira konferenciju Art and State in Modern Central Europe.
Foto: Filozofski fakultet
Tijekom četiri dana stručnjaci iz raznih znanstvenih područja (povijest, povijest umjetnosti, antropologija, sociologija, muzeologija…) govorit će o odnosu države prema umjetnosti u središnjoj Europi od 19. stoljeća do danas.
Najveći broj predavača će, međutim, propitivati odnos države prema umjetnosti u zadnjih stotinu godina, obilježenim dvama svjetskim ratovima, komunističkim režimima i tranzicijama 90-tih godina 20. stoljeća. Konferencija će biti održana u hibridnom obliku kako bi se zadovoljile sve protuepidemijske mjere.
Život i rad u Jugoslaviji
Najzvučnije ime među predavačima je Mirko Ilić, grafički dizajner koji u Hrvatskoj, odnosno u Jugoslaviji, provodi formativne godine, a potom se seli u Ameriku gdje živi i radi zadnjih 35 godina. Njegovo će predavanje pokazati kako je, živeći i radeći u Jugoslaviji 70-tim i 80-tim godinama prošlog stoljeća, razvio različite subverzivne taktike vizualnog komuniciranja i to zbog cenzure koju je nametao tadašnji režim. Zadnji njegov kontroverzni plakat je onaj za 10. festival Miroslav Krleža.
Ilićevo će se predavanje moći slobodno pratiti na Facebook stranici skupa u četvrtak 1.7. od 11:00 sati.
Utjecaj države na umjetnost
Državne institucije, bez obzira na to o kojemu se tipu država radilo (monarhijama, republikama, diktaturama, demokratskim, federalnim ili unitarnim državama, itd.) igrale su kroz povijest veliku, često i ključnu ulogu u umjetničkoj produkciji, a osobito u institucionalizaciji obrazovanja i kulture.
Foto: Filozofski fakultet
– Odlučili smo se na organiziranje međunarodnoga znanstvenoga skupa koji bi prikazao mnogostruke utjecaje države na umjetnost i to na području kojemu je Hrvatska kulturološki bliska, šire shvaćenom teritoriju Srednje Europe, od obala Baltičkog mora do Sredozemlja.
Znanstvenici iz brojnih europskih zemalja (Njemačke, Italije, Poljske, Češke, Litve, Latvije, Mađarske, Rusije, Ukrajine, Rumunjske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, itd.) te iz Izraela i Sjedinjenih Američkih Država kroz 74 izlaganja dotaknut će se brojnih epizoda iz povijesti javne skulpture, obrazovanja umjetnika, cenzure i autocenzure, odnosa umjetnika i umjetnosti općenito prema totalitarnim sustavima te drugih epizoda iz povijesti umjetnosti Srednje Europe, pojašnjava prof. Dragan Damjanović s Odsjeka za povijest umjetnosti FFZG-a.
