Mečenčani i okolica postali su najrizičnija zona nakon potresa

A- A+

4. veljače 2021.

Obnova

Josipa Vrankulj

A- A+

Urušavanje tla na području Mečenčana i okolice nakon razornog potresa magnitude 6.2 po Richteru i niza potresa koji su uslijedili postalo je svakodnevica. Rupe, koje nastaju nedaleko od obiteljskih kuća, svakodnevno se šire. Stručnjaci tvrde da ih tek nekoliko ugrožava stambene objekte u selu.

Urušavanje tla u Mečenčanima | foto: Hrvatski geološki institut

Zbog načina postanka rupe koje su nastale na području Banovine nazivaju se postseizmičke urušne ponikve.

Mjesec dana nakon razornog potresa na području Banovine područje Mečenčana i njihova okolica postali su najrizičnija zona, tvrde iz Hrvatskog geološkog instituta. Proces stvaranja postseizmičkih urušnih ponikvi stalno se nastavlja, a već nastale rupe dodatno se šire. Do kraja siječnja dokumentirano je 87 urušnih ponikvi.

Dokumentiranje ponikvi obavlja Hrvatski geološki institut koristeći avionsko snimanje i termalne kamere, a u suradnji s lokalnom zajednicom, civilnom zaštitom i policijom. Daljnjom analizom terena, smatraju iz Instituta, vjerojatno će doći do povećanja broja urušnih ponikvi. Započela su i geofizička istraživanja koja će u prvoj fazi biti usmjerena na područja s postojećim i potencijalnim stvaranjem postseizmičkih urušnih ponikvi.

Urušna ponikva ispod kuće | foto: Hrvatski geološki institut

Opasnost za stambene objekte

Iako se stvaranje urušnih ponikvi na području Banovine svakodnevno nastavlja, stručnjaci iz Hrvatskog geološkog instituta navode kako one ugrožavaju tek neke stambene objekte. U procesu objašnjenja ovog fenomena korišteni su hidrogeološki i geološki istražni radovi stari 10-20 godina, a koji su bili od neprocjenjive vrijednosti. Naime, oni obrađuju temu pojave izvora i lokava u poljima između sela i rijeke Sunje, a koji su nastali urušavanjem u prošlosti.

Stvaranje rupa u tlu, navode iz Instituta, događalo se i prije, no puno manjim intenzitetom te su ih ljudi uglavnom zakopavali prilikom oranja. Niz potresa u prosincu 2020. godine bio je prirodni okidač da se istovremeno otvori veliki broj ponikava. Do ove pojave dolazi zbog geološke građe terena.

Dodatnu opasnost za ovo područje predstavlja dolazak proljeća, kada se bilježe najveće razine podzemnih voda, a upravo one mogu dodatno urušiti zone koje su nakon potresa dovedene blizu granice sloma, objašnjavaju iz Hrvatskog geološkog instituta. Opasnost predstavljaju i potencijalni naknadni potresi, posebno ako se dogode u vrijeme najviših tlakova podzemne vode. Nakon dodatnih razrada i opsežnih geofizičkih istraživanja napravit će se plan eventualne sanacije terena.