Zašto biste i dalje trebali koristiti opeku pri gradnji? Razgovarali smo s predstavnikom vodećeg proizvođača
Nedavno smo održali prvu online konferenciju pod nazivom Bauštelski retrovizor, na kojoj smo okupili važne aktere u građevinskom svijetu. Prvi gost bio nam je voditelj projekata tvrtke Wienerberger Hrvatska, Josip Klarić, s kojim smo razgovarali o opeci kao jednom od prvih građevinskih materijala koji danas proživljava pravu evoluciju.
Josip Klarić (Wienerberger Hrvatska) i Marko Matijević (baustela.hr) | Foto: baustela.hr
Ove godine održali smo prvu online konferenciju pod nazivom Bauštelski retrovizor, na kojoj smo dali osvrt na događanja unutar građevinskog sektora u prošloj godini. Pritom smo okupili važne aktere u svijetu građevine, a među njima smo imali priliku ugostiti i Josipa Klarića, voditelja projekata u hrvatskoj podružnici tvrtke Wienerberger, koja se ponajviše specijalizirala u proizvodnji opeke.
Klarić je diplomirao na Građevinskom fakultetu, nakon toga dvije godine radio kao inženjer gradilišta, a potom svoj put nastavio u Wienerbergeru.
– Tvrtka dugo posluje u Hrvatskoj, još od 1996. godine. Iduće godine slavimo 30 godina postojanja na ovim prostorima, rekao je Klarić.
‘Od temelja do krova’
Najpoznatiji su po proizvodnji Porotherm opeke, a u međuvremenu su je proširili na crjepove, betonske opločnike i cijevne sustave. Klarić je istaknuo da, osim što proizvode materijal, klijentima daju tehničku podršku od početka do kraja građevinskog procesa.
– Volimo se pohvaliti da pružamo podršku klijentima od početka, odnosno primarne faze projekta, pa do realizacije na samom gradilištu. Neki ljudi misle da mi prodamo proizvod i da tu priča staje, a zapravo je jako široka mreža nas koji radimo tu podršku. U zadnje vrijeme smo rasli što se tiče brendova koji su pod kapom Wienerbergera u Hrvatskoj, tako da kako smo širili taj portfelj proizvoda, zapravo smo morali proširiti i naše ljudske resurse kada je u pitanju tehnička podrška. Radimo po cijeloj Hrvatskoj, od Zagreba pa do Slavonije i u drugu stranu, do Dalmacije i juga, objasnio je Klarić.
S proizvodnjom opeke krenuli su u samim početcima u Karlovcu, a proizvodnju su s vremenom proširili i u druge hrvatske gradove, poput Ogulina i Đakova.
– Nekako je bilo i logično da, s obzirom da smo dugo vremena jedan od najvećih proizvođača, onda tražimo i neka druga područja u građevini za koja bi mogli nuditi rješenje. Sad se to sa ovim zadnjim proširenjima možemo reći da tu pričamo o rješenjima, mi volimo reći, ‘od temelja pa do krova’. Sada za realizaciju nekog projekta možemo ponuditi dobar dio građevinskih rješenja već unutar kuće, pojasnio je.
Josip Klarić (Wienerberger Hrvatska) | Foto: baustela.hr
Jedan od najstarijih materijala
Opeka ili cigla jedan je od najstarijih građevinskih materijala, s poviješću koja seže i do 7500 godina prije Krista.
– Opeka je kao materijal u principu tada bila dosta prosta, od formiranja glinene mase se dobivao nekakav proizvod koji se sušio na suncu i s time se gradilo. Sada smo došli tu do tehnički zahtjevnog proizvoda, koji je i dalje prirodan materijal od gline, ali je apsolutno usavršen i sofisticiran i odgovara na sva pitanja koja modernog čovjeka muče, izjavio je Klarić.
Rekao je i da su se najkrupnije promjene kod cigle dogodile u zadnjih par desetaka godina, jer se stoljećima proizvodila – ručno.
– Kroz 20. stoljeće se pojavljuje novi blok koji je tvorničke proizvodnje i poboljšan u smislu većih dimenzija i boljih termičkih svojstava, a možda ono što ga najviše izdvaja u usporedbi s onima ranije je fino brušenje, što omogućuje da se ta cigla ugrađuje puno brže i lakše, da je čišće gradilište i da zapravo čak i nije potrebna uporaba morta, pojasnio je.
Ovaj materijal se u našim krajevima najčešće koristi u izgradnji kuća i drugih stambenih objekata. Klarić nam je pojasnio zašto je tome tako.
– Cigla ima jako dobra termička svojstva. Logično je da ljudi žele primijeniti takav proizvod u prostorima gdje će oni boraviti puno vremena, a to su onda najviše obiteljske kuće, njihovi domovi, pa i stambene zgrade i poslovni prostori, rekao je.
Zašto opeka?
Kada govorimo o vrstama brušenih blokova opeke danas, postoje dva temeljna tipa – šuplja opeka i ona ispunjena toplinskom izolacijom. Klarić nam je otkrio da će se takav blok uskoro početi proizvoditi i u njihovom karlovačkom pogonu.
Opeka ispunjena izolacijom, odnosno IZO Profi opeka, je Wienerbergerov odgovor na zahtjeve tržišta. Oni su energetska učinkovitost objekata, brzina gradnje te održivost i trajnost. Zidovi se u tom slučaju rade tako da nije potrebna nikakva dodatna toplinska izolacija, poput stiropora i vune. Samim time se ubrzava gradnja, a izolacija u samom bloku je jako zahvalna u slučaju zagrijavanja jer zidovi imaju visok toplinski kapacitet. Kad se taj prostor zagrije, on jako dugo pohranjuje i drži u sebi toplinu, pojasnio nam je Klarić.
Osim što su prostori izgrađeni od IZO Profi opeke financijski isplativiji jer predstavljaju energetske uštede, Klarić je naglasio i da je, za razliku od primjerice betona, mikroklima u takvim prostorima jako ugodna.
– S obzirom da je riječ o prirodnim materijalima, odnosno glini, vlažnost se jako dobro regulira. Tako da, ne samo da ste napravili uštede u potrošnji energije jer imate jako dobro izoliran zid, nego imate garantiranu i kvalitetu stanovanja, ugodnost i trajnost, zaključio je.
Opeka ima svoje prednosti i u odnosu na drvo, koje je također jako popularan materijal za gradnju.
– Kao materijal je opeka vatrootporna, dugotrajnija je i puno manje osjetljiva na vlažnost, istaknuo je Klarić.
Zidanje IZO Profi opeke | Foto: Wienerberger Hrvatska
Roboti na gradilištu
Kao potencijalni minus je istaknuo da je blok izolirane opeke nešto teži ako se mora nositi ručno.
– Masivan je, ali to opet doprinosi nekim drugim boljim efektima, tako da to nije preveliki minus. Idemo i prema tome da roboti postavljaju cigle. U Češkoj, primjerice, se to već primjenjuje. Izgledalo je kao daleka budućnost, ali u principu je sadašnjost. Imate zapravo robota koji se instalira na gradilište i koji sam hvata opeke i slaže ih prema predviđenom nekakvom nizu. S time imate uštede na radnoj snazi i zidanje ide dosta brzo. To je i jedan od odgovora na ovu situaciju gdje muku mučimo s nedostatkom kvalificiranih zidara i radne snage, izjavio je.
Očigledno je robot jedno od rješenja o kojima moramo razmišljati, no Klarić je pojasnio kako to ne znači nužno zamjenu za ljude.
– Netko će na kraju dana morati tog robota nekad transportirati ili očistiti. Zbog toga imanje robota ne znači da će neki ljudi ostati bez posla, već će oni nadoknaditi one ljude koji su otišli u mirovinu. Ta rješenja koja se se tiču robota i njihovog funkcioniranja će se unaprjeđivati s vremenom, a to će raditi čovjek, rekao je.
Jako siguran materijal
Nedavno smo obilježili petu obljetnicu potresa koji je pogodio središnju Hrvatsku. U moru negativnih stvari koje su obilježile taj period, pozitivno je što je većina ipak osvijestila važnost otpornosti građevinskih materijala na prirodne katastrofe. Kako opeka reagira na to?
– Nakon potresa je cigla neutemeljeno percipirana kao nesigurni materijal, jer smo vidjeli stare zidane građevine koje su bile oštećene. Međutim, ono što moramo znati, o čemu neprestano educiramo struku i tržište, da je cigla više nego siguran materijal i da zidane strukture mogu trajati stoljećima. Jedini uvjet je da se poštuju trenutna pravila projektiranja koja važe za zidane konstrukcije i da imate pravilnu ugradnju. Svi objekti koji su rađeni otkad postoje suvremeni propisi za otpornu gradnju su ostali čitavi neoštećeni, pojasnio je Klarić.
Zidanje IZO Profi opeke | Foto: Wienerberger Hrvatska
U Wienerbergeru su radili i obilaske terena za zidane objekte, a pogotovo ih je zanimalo ponašanje objekata koji su zidani brušenim IZO Profi sustavom.
– Posebno nas je razveselilo što nikakvih oštećenja na tim objektima nije bilo. Uvjet da imate prisutnost armirano-betonskih elemenata gdje je potrebno i da je sve projektirano prema pravilima i koncentracijama opterećenja. Takvi objekti su sigurni, trajni i bez ikakvog straha se može i dalje zidati na taj način, rekao je.
Crijep ili lim?
S obzirom da je Wienerberger vodeći dobavljač i krovnih rješenja, povukli smo i paralelu s gradnjom u Sjedinjenim Američkim Državama te prirodnim katastrofama koje njima prijete, poput uragana i tornada. Zadnjih par godina i mi smo svjedoci sličnim nepogodama i velikim nevremenima u kojima ‘lete krovovi’.
– Na razini Europe postoje euro kodovi, odnosno pravila struke koja moraju biti ispoštovana. Radimo sigurne i otporne objekte. Međutim, usred jakih vjetrova i tuča, krovne konstrukcije često nastradaju. Na to posebno pazimo, kako u humanitarnom aspektu gdje smo imali neke donacije na nevremenom zahvaćenim područjima, tako i što se tiče pravila. U neprestanom smo kontaktu s krovopokrivačima, inženjerima i investitorima, rekao je.
Kao odgovor na vječnu dilemu ‘crijep ili lim’ kad su u pitanju krovovi, Klarić je odlučno odgovorio.
– Uvijek ćemo reći crijep, a nevremena su najbolji primjer. Ima otpornost na tuču i udare vjetra, ako je pravilno izvedeno, a opet na kraju, tu je i taj vizualni element, estetski dojam. Mi vjerujemo da je nekako najljepše vidjeti na krovu glineni crijep, no opet treba znati da nije to više onaj stari crveni crijep. Danas postoje mogućnosti raznih boja koje vole arhitekti i investitori, ispričao nam je Klarić.
Otkrio nam je da se radi i na solarnim crjepovima koji će crpiti Sunčevu energiju, te da će Wienerberger ponuditi odgovor i na te zahtjeve tržišta
‘Čudo kod Jastrebarskog’ i zagrebački krematorij
U skoro 30 godina postojanja, Wienerberger Hrvatska može se pohvaliti brojnim lijepim projektima u kojima su se koristili njihovi materijali. Jedan od takvih zasigurno je vinarija obitelji Tomac u Jastrebarskom. Klarić nam je opisao kako se radilo o proširenju već postojeće vinarije, a arhitekti su bili Tomislav Ćurković i Marko Galić.
– Rađen je novi dio vinarije, koji je izveden tradicionalnim materijalima na nekonvencionalan način. Korištena je naša IZO Profi opeka, gdje je ona ostavljena kao završni fasadni vizualni element, zaštićena određenim impregnacijama i proizvodima. Pokrivena je sa slamnatim krovom što je nekakav hommage gradnji na tom području. Projekt je višestruko nagrađivan, a završen je prije dvije godine.
Galerija 4 Fotografija
Otvori
Njihova opeka korištena je i na zagrebačkom Krematoriju, pod palicom arhitekata Marijana Hržića i Andree Hržić Šesnić.
– Tu smo imali jako lijepo korištenje naše fasadne opeke na novim kolumbarijskim zidovima u predjelu Mirogoja sa šumom okolo, gdje je ta opeka baš pečat tom projektu. Na tim se zidovima nalaze niše za urne. I taj je projekt nagrađivan, rekao je Klarić.
Galerija 4 Fotografija
Otvori
Nagrađuju najbolje projekte od opeke
Osim što primaju prestižne nagrade, Wienerberger već više od 20 godina organizira arhitektonsko međunarodno natjecanje Brick Award. Nagrada se dodjeluje svake dvije godine.
– Cilj je promovirati i odati priznanje projektima izvedenima s opekom, ali zapravo se traži i budu nagrađeni projekti gdje se ona koristi na inovativan i održiv način. Bit je spojiti njenu funkcionalnost s nekakvim vizualnim elementima, pojasnio nam je Klarić.
Sveke se godine, kaže, pojavljuju stvarno jako lijepi i zanimljivi inovativni projekti iz cijelog svijeta.
– Pristižu nam sjajni primjeri od Irske, Amerike do Azije, iz cijelog svijeta. Sada čekamo iduću nagradu 2026., postoji i arhitektonski žiri koji sve te projekte mora pregledati, ocijeniti i valorizirati. Znamo već da će biti i nekih prijava iz Hrvatske i Slovenije, odnosno naše regije. Svakako ćemo imati našeg ‘konja za utrku’, zaključio je Klarić.
Cijeli razgovor s Josipom Klarićem, voditeljem projekata u Wienerberger Hrvatska, pogledajte ispod.
Online konferenciju Bauštelski retrovizor održao je portal bauštela.hr. Srebrni partneri projekta su Wienerberger Hrvatska i DOMinvest. Prijatelj projekta je Hrvatska gospodarska komora.
