Drveni neboderi: Mogu li zamijeniti armirano betonske konstrukcije?
Drvom se oduvijek gradilo, no, nakon što se, zbog većih smještajnih kapaciteta visokih zgrada, gradnja u brzo rastućim gradovima preorijentirala na nebodere, oni su se primarno gradili kao armirano-betonske konstrukcije. Zbog sve veće zabrinutosti oko ubrzanih klimatskih promjena, znanstvena zajednica međutim krenula je apelirati da se u svakom sektoru što više preusmjeri na održivost, a u gradnji se kod nebodera drvo ozbiljno krenulo razmatrati kao glavni gradivni materijal. Iako se na prvu možda ne čini tako, projektirano, odnosno strukturno drvo vrlo je prilagođeno čak i za visoku gradnju. Štoviše, zbog elastičnosti i lakoće drvenog materijala, drvo posjeduje svojstvo fleksibilnosti kojim se beton ne može pohvaliti.
85 metara visok drveni neboder u Norveškoj | foto: YouTube screenshot/DW
Drvo je, može se reći, drevni materijal koji se u povijesti koristio kao jedan od osnovnih materijala u gradnji. Drvene su bile konstrukcije gradskih kuća, no i katedrala i ostalih značajnih građevina. Kako tehnologija u gradnji napreduje te se pomiče ‘brzinom svjetlosti’, drvo se u novije vrijeme naveliko vraća te se u dizajniranju visoke gradnje nameće kao ozbiljna konkurencija armirano betonskoj gradnji. Kako je već spomenuto, napredak u mehanizmima, kao i na području inženjerstva građevine, omogućilo je da se drvom u visinu gradi funkcionalno i ekološki osviještenost. Drvo tako predstavlja nadu za građevinsku industriju da se okrene održivijoj budućnosti, piše archdaily.
Gradnja drvom, iako se čini inovativnom za visoku gradnju, nipošto nije nov korak u sektoru. Dapače, prije je riječ o povratku na početke početaka, jer se, poznato je, drvom pretežito gradilo u više navrata kroz povijest. U posljednjem takvom trendu, u gradnji ranog dvadesetog stoljeća u gradnji se šperploča dosta koristila. Ipak, visoka drvena gradnja predstavlja je nov korak u građevini, a taj preokret na engleskom govornom području obilježen je terminom ‘plyscrapers’, koji spaja riječi ‘plywood’, za ‘šperploču’ i ‘skyscraper’, odnosno ‘neboder’. Primjeri potpuno drvenih nebodera već postoje diljem svijeta, a vrlo su poznati Mjøstårnet The Tower of Lake Mjøsa, tvoraca Voll Arkitektera, The Farmhouse Studija Prechta, HoHo Vienna studija HASSLACHTER Groupa i drugi.
Proizvodnja betona stvara CO 2 – drvo ga upija
Kako se u 21. stoljeću sve više govori o ubrzanim klimatskim promjenama, a sektor gradnje prema nekim podacima ‘troši’ do 40 posto energije od ukupne konzumirane energije na svijetu, te je odgovoran za gotovo jednu trećinu emisije stakleničkih plinova. Iz istog razloga, upravo bi se taj sektor trebao fokusirati na nova rješenja koja bi bila manje invazivna kada se govori o potrošnji energije, a arhitekti i inženjeri građevine već su se orijentirali na traženje alternativnih, više održivih rješenja, koja prioritiziraju odgovornost spram okolišu i kombiniraju osjećaj odgovornosti s estetikom.
85 metara visok drveni neboder u Norveškoj | foto: YouTube screenshot/DW
Drvo je materijal koji ima prirodno ‘zelena’ svojstva, a već se naširoko koristi za izvođenje zgrada i objekata diljem svijeta. Dok u proizvodnom procesu betona nastaju velike količine ugljičnog dioksida, kroz svoj životni vijek, stabla djeluju upravo suprotno – upijaju ugljični dioksid iz okoliša. I kada je u pitanju tvornički obrađeno drvo, ono nastavlja upijati ugljični dioksid te tako djeluje kao pročišćivač okoliša, prije nego zagađivač. Neka istraživanja navode da jedan kubni metar drva može upiti do tone ugljičnog dioksida, što drvo odmah postavlja i na mjesto vrlo obećavajućeg materijala, govori li se o održivoj gradnji.
Stručnjaci garantiraju sigurnost drva u visokoj gradnji
No, što se isprva ne čini očekivano zbog puno govora u gradnji oko sigurnosti armiranog betona, pogotovo za visoku gradnju, drvo je, prema brojnim stručnjacima, upravo vrlo pogodan i siguran materijal. Lakoća drvenog materijala, naime, ne samo da stavlja manje opterećenje na građevinu, već i olakšava transport materijala. K tome, fleksibilnost drvenog materijala čini drvo strukturalno vrlo prilagodljivim i elastičnim te sposobnim podnositi gibanja. Križno lamelirano drvo pak, vrsta je projektiranog drva impresivne čvrstoće i jačine, zbog čega se očekuje da građevine od tog materijala dobro podnose potrese.
Isto tako, neboderi od projektiranog drva lakše će se izgraditi, te je procijenjeno kako bi mogle biti strukturalno jače od nekih drugih, više uvaženih opcija gradnje, zbog čega je taj materijal i sve šire prihvaćen. U današnjoj gradnji, na tržištu su dostupne razne vrste projektiranog drva. Projektirano drvo, inače je poznato i kao ‘puno drvo’ odnosno križno lijepljeno masivno drvo, to jest kao ‘strukturno drvo’, a pravi se lijepljenjem pojedinih dijelova drva, kako bi se dobile čvršće i ojačane komponente koje garantiraju strukturalnu čvrstoću.
U davnini, prije nego se krenulo praviti čelične konstrukcije, ‘kostur’ gradnje bilo je drvo. Što se sve u srednjovjekovnoj gradnji radilo od drva, pročitajte ovdje.
