Ljepota vizualnog stvaralaštva: Nagrađena najbolja dizajnerska ostvarenja u zadnje dvije godine

Ljepota vizualnog stvaralaštva bila je na vrhuncu na otvorenju ovogodišnje bijenalne Izložbe hrvatskog dizajna. Dodijeljene su nagrade za najbolja od 346 predstavljenih ostvarenja, kao i Velika nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva i Nagrada HDD-a za životno djelo. Odano je priznanje za životno djelo mentoru i edukatoru te dokumentarnom serijalu o razvoju hrvatskog dizajna.

U Laubi – kući za ljude i umjetnost održano je 25. izdanje bijenalne Izložbe hrvatskog dizajna. Od predstavljenih 346 ostvarenja, na otvorenju ove najvažnije strukovne manifestacije u Hrvatskoj, 10 siječnja 2025. godine u pojedinačnim kategorijama su dodijeljene nagrade i priznanja za najbolje radove. Dodijeljena je i Velika nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva te Nagrada HDD-a za životno djelo.

Dizajnerska manifestacija ‘bez premca’

Izložbu je otvorio predsjednik Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD) Sven Sorić, a publici su se obratili i ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti ministarstva kulture i medija Nevena Tudor Perković te zamjenik gradonačelnika grada Zagreba Luka Korlaet. Nagradu HDD-a za životno djelo koja je ove godine pripala Mladenu Orešiću predstavili su voditelj HDD galerije Marko Golub i dizajner Damir Gamulin, dok je ceremoniju vodila Anja Cerar.

Napominjemo, Izložba hrvatskog dizajna središnja je najvažnija strukovna dizajnerska manifestacija u Hrvatskoj koja okuplja najkvalitetnije dizajnerske radove nastale tijekom dvogodišnjeg razdoblja u Hrvatskoj koja okuplja najkvalitetnije dizajnerske radove realizirane tijekom dvogodišnjeg razdoblja. Razmatrano je ukupno devet kategorija te je žiri bio sastavljen od 9 članova.

Bila u Muzeju za umjetnost i obrt

Izložba hrvatskog dizajna u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva na stranicama HDD-a opisana je kao najvažnija dizajnerska manifestacija u Hrvatskoj koja uključuje dizajnerska ostvarenja – između ostalog, dizajn prostornih intervencija i sustava, interakcija, elektroničkih medija, kritički, konceptualni, tekstilni dizajn te druge vrste dizajnerskih ostvarenja.

Kako piše na stranicama izložbe, osim što od 1999. godine predstavlja najbolje od profesionalne produkcije hrvatskih dizajnera, dizajnerskih studija i agencija izložba uključuje i studentsku sekciju koja daje uvid u aktualna postignuća u visokoškolskoj dizajnerskoj edukaciji. Iz HDD-a ističu kako o reputaciji izložbe govori činjenica da se od 2010. do 2020. održavala u Muzeju za umjetnost i obrt, jednoj od najposjećenijih i najuglednijih muzejskih institucija u regiji. Od 2022. održava se u vibrantnom izložbenom prostoru Lauba – kuća za ljude i umjetnost.

Nagrada za životno djelo

Odlukom Upravnog odbora, ovogodišnja Nagrada za životno djelo dodijeljena je Mladenu Orešiću. Najvažniji Orešićev doprinos bio je u ulozi edukatora i mentora, procijenio je žiri, no u svom radu nanizao je mnoge druge uspjehe.

– Nakon uspjeha u industriji, on je svoju strast za dizajnom prenio na nove generacije dizajnera, pridonoseći osnivanju Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1989. godine. Orešić je bio jedan od ključnih osnivača koji su oblikovali viziju studija kao mjesta za razvoj ne samo estetski kompetentnih već i društveno odgovornih dizajnera, stoji u procjeni Orešićevog životnog djela, stoji u procjeni žirija.

Inače, kao predsjednik Hrvatskog dizajnerskog društva, Orešić je pokrenuo brojne projekte, uključujući Izložbu hrvatskog dizajna te izdavanje Godišnjaka hrvatskog dizajna (kasnije pod imenom Pregled hrvatskog dizajna), dajući domaćoj sceni vidljivost i priznanje koje zaslužuje. Njegov rad uvelike je doprinio redefiniranju dizajna – od „estetskog luksuza“ prema shvaćanju dizajna kao ključnog društvenog i industrijskog alata, ocijenio je žiri.

Važna nagrada dokumentarcu

Velika nagrada HDD-a dodijeljena je za dokumentarni serijal ‘Moderna vremena’. U pitanju je djelo Castor multimedije u zagrebu, autora Dubravka Merlića (autor, producent, scenarist) i Mateja Merlića (autor, producent, skladatelj). Dokumentarna serija u sedam epizoda prikazuje razvoj hrvatskog dizajna u razdoblju od 1950. do 2023. godine.

– Nagrađuje se iscrpan istraživački i novinarski rad čiji je krajnji rezultat djelo od fundamentalne važnosti za razumijevanje i valorizaciju hrvatskog dizajna u razdoblju od 1950-ih godina do danas. Radi se o slojevitom televizijskom serijalu od sedam tematski zaokruženih cjelina koje na dojmljiv i kreativan način kontekstualiziraju i analiziraju poslijeratnu hrvatsku dizajnersku proizvodnju, spretno preplićući njene refleksije/implikacije kroz prostor i vrijeme, te trasirajući smjernice ka budućnosti, navodi obrazloženje žirija.

Preostale osvojene nagrade možete pronaći na stranicama Hrvatskog dizajnerskog društva ovdje.

Kuća ‘Lauba’

Iz kuće ‘Lauba’ građevinu u kojoj se Izložba održala protekle tri godine nazivaju ‘najglasnijom urbanom točkom u gradu koja proizvodi urbane, kulturne i suvremene sadržaje’. Između ostalog, u ovom se prostoru bavi umjetničkom produkcijom, organizacijom umjetničkih projekata na području suvremene umjetnosti, event managementom i drugim aktivnostima. Prostor za najam u kojemu se postavljaju umjetnički postavi zove se Igralište.

– Počeci zgrade Kuće Lauba sežu u 1910. kad ju je projektiralo građevinsko poduzeće Emil Eisner i Adolf Ehrlich. Tada je služila kao jahaonica u sklopu vojnog kompleksa austrougarske vojske, a kasnije postaje tkaonica Tekstilnog kombinata Zagreb, koji ovdje djeluje do 2008. godine.

Zgrada Laube danas je jedina sačuvana građevina iz vojnog kompleksa. S obzirom na to da se radi o zaštićenom spomeniku kulture, adaptirana je na način da su sačuvane vrijedne povijesne karakteristike. Prostor je odraz kontrasta vlastitih namjena: kompaktan kubus namijenjen je poslovnim aktivnosti koje se odvijaju unutar Laube – kuće za ljude i umjetnost, dok fleksibilan slobodni prostor služi za različite aktivnosti (izložbe, performanse, projekcije i ostale aktivnosti) udruge Lauba, može se pročitati na stranicama Laube.

Ovo dizajnersko čudo sa sferom u središtu oduzima dah, nema puno takvih građevina.