Australska opera slavi 50. godišnjicu, ekspresionistički dizajn Jorna Utzona koji još uvijek oduzima dah

Australci slave jubilarnu 50. godišnjicu otvorenja svojeg kulturnog dragulja koji krasi obalu zaljeva u Sydneyu, zgradu Opere. Kraljica Elizabeta II. svečano je otvorila zgradu 20. listopada 1973. godine, a danas se oživljava sjećanje na njezinu prepoznatljivu arhitekturu koja još uvijek svijet ostavlja bez daha. Građevinu je projektirao danski arhitekt Jorn Utzon imajući na umu moderan ekspresionistički dizajn.

Povodom 50. godišnjice otvorenja Opere u Sydneyu, zapitali smo se kako je zapravo ta svjetski prepoznatljiva građevina nastala. Dizajnirao ju je danski arhitekt Jorn Utzon, nakon što je njegov dizajn pobijedio na natječaju 1957. godine. Zbog prerane smrti, Utzon nikada nije vidio dovršenu Operu. Zamislio ju je kao moderan ekspresionistički dizajn s nizom velikih betonskih ‘školjaka’, od kojih svaka tvori konstrukciju krova, a postavljene su na monumentalnom postolju.

Iako se krovne konstrukcije Sydneyske Opere obično nazivaju ‘školjke’, one su zapravo betonske ploče koje svojim izgledom podsjećaju na morske školjke. Prekrivene su ‘cik-cak’ Chevron uzorkom s 1,056,006 sjajnih bijelih i mat-kremastih pločica koje je proizvela švedska tvrtka Hoganas AB, kažu na portalu Architectuul.

Osim školjaka i staklenih zavjesa u predvorju, vanjski dio zgrade u velikoj je mjeri obložen pločama od ružičastog granita koji se vadi u Tarani, gradiću u blizini Sydneyja. Dizajn interijera uključuje korištenje drvenih ploča od bijele breze koja iz Wauchopea u sjevernom Novom Južnom Walesu.

Zgrada se prostire na 1,8 hektara zemljišta. Duga je 183 metra i široka 120 metara na najširoj točki. Potporanj konstrukciji su 588 betonskih stupova potopljenih čak 25 metara ispod razine mora. Trošak izgradnje iznosio je tadašnjih 102 milijuna dolara.

Još jedna od arhitektonska znamenitost Sydneyja je i Grace hotel. Više pročitajte ovdje.