Virtualna izložba zbirke s više od 1300 fotografija uvodi u svijet tradicijske gradnje Banovine i Moslavine
Kao dio projekta digitalizacije nacionalne kulturne baštine, a posebice nakon razornog potresa koji je pogodio područje Sisačko-moslavačke županije, Fototeka kulturne baštine Ministarstva kulture i medija predstavlja svoju zbirku ‘Kulturna baština Banovine i Moslavine okom konzervatora’. Sačinjena od više od 1.300 fotografija zbirka prikazuje neke od starih hrvatskih srednjovjekovnih plemićkih gradova te jedinstveno drveno tradicijsko graditeljstvo.

HRVATSKO SELO (Topusko), Milovan Gavazzi, oko 1930. | foto izvor: Ministarstvo kulture i medija
U sklopu projekta digitalizacije nacionalne kulturne baštine, a nakon razornog potresa na prostoru Sisačko-moslavačke županije Fototeka kulturne baštine Ministarstva kulture i medija predstavlja svoju bogatu zbirku koja posjeduje neupitnu stručnu i širu kulturno-povijesnu vrijednost.
Građa pod naslovom „Kulturna baština Banovine i Moslavine okom konzervatora“ obuhvaća više od 1.300 fotografija od kojih najstariji primjerci potječu iz sredine 19. stoljeća.
Posebno dojmljivu cjelinu čine fotografije starih hrvatskih srednjovjekovnih plemićkih gradova i kasnijih vojno-krajiških utvrda te jedinstvenog drvenog tradicijskog graditeljstva.

STARI BROD (Lekenik), Manda Horvat, 1993. | foto izvor: Ministarstvo kulture i medija
Baština Banovine i Moslavine
Govoreći o fotografima zastupljenima u konzervatorskom fotografskom opusu s područja Banovine i Moslavine vrijedi izdvojiti zagrebačkog litografa i fotografa Juliusa Hühna. Ovaj zagrebački fotograf zaslužan je ne samo za neke od najranijih fotografija Zagreba, već i gospodarskog prosperiteta Siska ili prostornog obuhvata grada Petrinje iz ranih šezdesetih godina 19. stoljeća.
Otprilike istodobno hrvatski velikaški gradovi i obrambene utvrde plijenili su poglede Ivana Standla, a na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće arhivista, konzervatora i promicatelja društveno-kulturnog života Emila Laszowskog. Svojim sadržajno i brojčano respektabilnim fotografskim fondom generacije konzervatora zadužili su i Gjuro Szabo, dugogodišnji tajnik moderne nacionalne konzervatorske službe, a potom i Nino Vranić njen fotograf.
Kako su nekoć izgledali Sisak i Petrinja, njihova tradicijska gradnja i vojne utvrde pogledajte u virtualnoj šetnji zbirkom na poveznici.

SISAK, Ivan Standl, 1869. | foto izvor: Ministarstvo kulture i medija