Bauštela na +35°C: Rashladni kontejneri bez klime i voda koju sam poneseš, cijene se oni koji šute i rade
Samo jedan pogled na vremensku prognozu i prilike koje Hrvatsku očekuju u narednim danima za radnike u građevini dovoljan je da im padne mrak na oči. Jer ono što oni proživljavaju na +35°C stupnjeva nemjerljivo s bilo kakvim osjećajem vrućine kojoj je izložena prosječna osoba na radnom mjestu. Iako nema bauštelca koji neće situaciju prokomentirati s ‘navikli smo’, to ne znači da ne trebaju zaštitu. Jer, izvještavaju iz Sindikata graditeljstva, velik broj poslodavaca u Hrvatskoj ovoj problematici pristupa nemarno. Kada je u pitanju hlađenje radnici su često prepušteni sami sebi, a plusevi se pišu onima koji šute i rade bez obzira na vremenske uvjete.
rad na vrućini | foto: Freepik
S obzirom na prisutnost ekstremno visokih temperatura, a u cilju očuvanja zdravlja, radne sposobnosti i optimalne učinkovitosti radnika prilikom izloženosti visokim temperaturama, naročito onih koji rade na otvorenom, Sindikat graditeljstva Hrvatske (SGH) još u srpnju uputio je apel poslodavcima.
Poslodavce se apelira da za rješavanje i ublažavanje rizika rada u ekstremnim uvjetima postupaju sukladno Smjernicama za rad na vrućini Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a koje prate one koje je izradila Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU OSHA). Kao i da se svim radnicima koji rade u takvim uvjetima isplaćuje dodatak na plaću sukladno Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo, kućnim kolektivnim ugovorima ili aktima poslodavca.
No, postojanje smjernica je jedno, a njihova primjena nešto drugo. Posebno kada je u pitanju građevina, odnosno postupanje prema radnicima koji rade na gradilištima.
Na ‘cijeni’ oni koji šute i rade
Tako iz Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH) kažu kako ljeti primaju brojne upite i prijave vezane uz rad na visokim temperaturama članova koji rade na otvorenim i onih koji rade u zatvorenim prostorima.
– Na temelju informacija koje dobivamo tijekom ljeta možemo reći da samo manji dio poslodavaca pokušava organizirati uvjete rada kojima bi smanjili opterećenje rada na vrućinama. U to ulaze primjerice češće kraće pauze, raniji početak i raniji završetak radnog vremena, dovoljne količine svježe rashlađene vode, prozračnija radna odjeća i osobna zaštitna oprema. Nažalost, kod nekih poslodavaca radnici su prepušteni sami sebi za vrijeme rada na vrućinama i dalje se ‘cijene’ oni koji šute i ne traže niša kako bi im se olakšao rad. To za posljedicu može dovesti do toplinskog stresa u raznim oblicima, kaže Domagoj Ferdebar iz SGH.
Za hlađenje dobili kontejner bez klime
Dodaje kako vrućina i visoka relativna vlažnost zraka sve češće uzrokuju probleme u obavljanju poslova, te da se radnici javljaju sindikatu kad se nalaze u stanju trajnije iscrpljenosti uzrokovane radom na vrućini.
– Radnici u niskogradnji, oni koji rade na cestama i prugama, više su izloženi toplinskom opterećenju, jer se često nemaju prirodnog hlada u blizini te se moraju voziti ili hodati do mjesta gdje su postavljene prostorije za hlađenje. Prije par godina imali smo slučaj gradilišta na izgradnji ceste na kojem su kao prostorije za hlađenje bili postavljeni kontejneri u kojima nije bilo klimatizacije. Temperatura u kontejnerima tijekom dana prelazila je 45°C i to je za radnike bila gora situacija od sjedenja pored kontejnera, kaže Ferdebar, te dodaje kako je u ovom slučaju poslodavac tek nakon upozorenja SGH postavio klimatizirane kontejnere.
Iz Sindikata ističu kako, kada se gleda struktura poslodavaca, veće tvrtke nešto više ulažu u preventivne mjere kako bi rizike na radnom mjestu smanjili ili uklonili.
Foto: Unsplash
Savjetovanja s radnicima
Zato iz Sindikata graditeljstva ulažu velike napore kako bi olakšali radnicima. Prije svega informiranjem radnika i poslodavaca o važnosti preventivnog djelovanja za rad na vrućinama. Također, prate se i vremenski uvjeti.
– Posljednjih godina redovito pratimo i mjerimo pomoću HUMIDEX-a broj dana tijekom kojih toplinsko oterećenje ulazi u zonu ‘opasnost’. Humidex indeks jedan je od toplinskih indeksa pomoću kojih procjenjujemo toplinsko opterećenje radnika koji izvodi neke poslove na otvorenom na visokim temperaturama, kažu iz SGH.
Uz postupanje sukladno smjernicama SGH predlaže da se provodi i savjetovanje s radnicima ili njihovim predstavnicima (radničko vijeće/sindikalni povjerenici u funkciji radničkog vijeća/povjerenici radnika za zaštitu na radu) o odlučivanju o načinu upravljanja rizicima povezanim s radom na vrućini.
Ako na mjestu rada radi više poduzeća ili društava, potrebno je savjetovati se sa svakim od njih kako bi se saznalo tko radi što te surađivati tako da se uklone ili smanje rizici. Trebali bi razmjenjivati sve planove povezane s vrućinom i osigurati da mjere uvedene za rješavanje problema povezanih s vrućinom ne izlažu radnike još većem riziku. Na primjer, upotreba zaštitne odjeće ili respiratornih uređaja.
Također, predstavnici radnika trebali bi zajedno s poslodavcem raditi na utvrđivanju opasnosti i procjeni rizika za zdravlje i sigurnost koji proizlaze iz rada koji se obavlja ili će se obavljati. Kao i sudjelovati u donošenju odluka o načinima uklanjanja ili smanjivanja tih rizika, te primjerenosti objekata kao što su smještajni objekti, prostori za odmor i prostori za rashlađivanje i pri praćenju uvjeta na bilo kojem mjestu rada ili obavljanju zdravstvenog nadzora.
Što kažu smjernice
Smjernicama za rad na vrućini objavljuje Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a vezane su uz smjernice Europske agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU OSHA). Iz Ministarstva ističu kako je osnova zaštite radnika od vrućine procjena rizika kojom se utvrđuju koji su poslovi koji se obavljaju na visokim temperaturama i donošenje plan mjera za smanjenje rizika.
Poslodavac mora djelovati preventivno na način da prilagodi organizaciju rada uvjetima rada češćom rotacijom poslova, zamjenom teških fizičkih poslova strojevima, osiguravanjem odgovarajućih rashlađenih prostorija za odmor, osiguranjem rashladne tekućine, osiguranjem češćeg odmaranje radnika, izbjegavanjem rada u najtoplijem dijelu danu, osiguranjem prikladne radne odjeće. Treba bi i pratiti uvjete rada na način da redovno prati očitavanje indeksa toplinskog stresa.
U takvim okolnostima poslodavac je obvezan poduzimati odgovarajuće mjere u ovisnosti od očitanih vrijednosti poput aklimatizacije radnika, fizički najzahtjevnije radove planirati tako da se izbjegne razdoblje dana od 11 do 16 sati. Za intenzivnih vrućina treba provoditi i više kraćih stanki (npr. nakon svakih 60 min fizičkog rada preporuka je 10-20 minuta odmora), preraspodijeliti poslove (teži dio poslova premjestiti u hladnije dijelove dana ili godine) ili osigurati unos izotonične tekućine (svakih 15-20 minuta po jedna čaša rashlađene tekućine).
Toplinske bolesti
Toplinski stres i toplinski udar ozbiljna su stanja te predstavljaju osnovu rizika onih koji radne na visokim temperaturama. Ljudski organizam treba održavati tjelesnu temperaturu od približno 37 °C. Ako se organizam mora jako naprezati da bi se rashladio ili ako se počne pretjerano zagrijavati, radnik počinje pokazivati znakove toplinske bolesti. Najčešće su toplinski stres i toplinski udar.
Toplinski stres znači ukupno toplinsko opterećenje kojem radnik može biti izložen zbog kombiniranog doprinosa metaboličke topline, svojstva odjeće i čimbenika okoliša ( temperature i kretanja zraka, vlažnosti i toplinskog zračenja). Kako temperature rastu povećava se i razina toplinskog stresa koja pak vodi do pogoršanja kroničnih stanja kao što su kardiovaskularne bolesti, bolesti dišnog sustava, cerebrovaskularne bolesti i bolesti povezane s dijabetesom. U niz studija više temperature također su povezane s većim stopama samoubojstava, brojem odlazaka na hitni prijem zbog mentalnih bolesti i pogoršanjem mentalnog zdravlja.
Toplinski udar najozbiljnija je toplinska bolest. Do toplinskog udara dolazi kada organizam više ne može regulirati tjelesnu temperaturu. Tada tjelesna temperatura brzo raste, mehanizam znojenja ne funkcionira i tijelo se ne može rashladiti. Kada dođe do toplinskog udara, tjelesna temperatura može porasti na 40 °C ili više u roku od 10 do 15 minuta.
Toplinski udar zahtijeva hitno pružanje prve pomoći i liječničke pomoći. Ako se osobi ne pruži hitna medicinska skrb, toplinski udar može uzrokovati trajni invaliditet ili smrt.
