Kako i zašto samostalno ukloniti i propisno zbrinuti azbestne ploče

Kada se živi ispod azbestnog krova riječ je o situaciji za koju je svaki kućevlasnik svjestan da mora u budućnosti promijeniti. No, kada uslijed nevremena ili jednostavno pod pritiskom zuba vremena popularne ‘salonitke’ napuknu više puno razmišljanja nema. Treba ih ukloniti kako otrovna zrnca iz pukotina ne bi zatrovala zdravlje stanara. Za taj posao obično se angažiraju stručnjaci, ali uz puno opreza, malo spretnosti i pomoć dodatnog para ruku ovaj posao može obaviti svatko.

U drugoj polovici prošlog stoljeća, zbog svojih izolacijskih svojstava, azbest je postao pravi hit u domaćoj građevinskoj industriji sve dok njegova upotreba u novom mileniju u Europskoj uniji, a posljedično i u Hrvatskoj nije zabranjena. Azbest cementne valovite ploče potom su se počele su se skidati s krovova i zamjenjivati drugim materijalima. No, proces ide sporo, unatoč činjenici da je dokazano kako azbestni krovovi s vremenom gumbe svoju čvrstinu, te da raspadnute čestice posljedično uzrokuju oboljenja sa smrtnim ishodom.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), azbest je u razdoblju od 2005. do 2020. godine odnio 1.346 života u Hrvatskoj,  najviše u Splitsko – dalmatinsko i Primorsko-goranskoj županiji u kojima su se nalazili pogoni za proizvodnju proizvoda od azbesta ili brodogradilišta. No, prema projekcijama ovi podatci predstavljaju sam vrh ledene sante s obzirom na to da ne obuhvaćaju niz slučajeva u kojima oboljenja i smrtni slučajevi nisu registrirani.

Ipak, svijest građana o štetnosti krovova od azbestnih ploča raste, što je posebno došlo do izražaja za razornih olujnih nevremena koja su ljetos poharala cijelu Hrvatsku, te, između ostalog, oštetila azbestne krovove. Kada je došao trenutak za njihovo uklanjanje, u nedostatku stručne pomoći zbog velikog opsega posla koji ovlaštene tvrtke nisu mogle ‘progutati’ mnogi su zastali i zapitali se kako takvo što učiniti bez rizika za zdravlje.

Kako samostalno ukloniti azbestne ploče?

Savjete je objavilo Ministarstvo zaštite okoliša u formi Naputka za postupanju s otpadom koji sadrži azbest, a odnose se na: ravne i valovite ploče velikog formata, fasadne i krovne ploče malog formata, azbestne cijevi izvađene iz zidova objekata koji se ruše ili rekonstruiraju i čvrsto vezani izolacijski materijal.

Osnovno pravilo kod skidanja s krova valovitih i drugih, krovnih i fasadnih azbestnih ploče, je obavljati posao pažljivo, kako ne bi došlo do dodatnog loma i oštećenja. Jednom kada su ploče uklonjene s objekta moraju se slagati na palete i omotati folijom, a polomljeni komadi se moraju posebno prikupiti u spremnike ili vreće u kojima se završni sloj prekriva zemljom kako bi se spriječilo eventualno širenje prašine.

Za vrijeme skidanja ploča potrebno je ploče prskati vodom i upotrebljavati zaštitnu opremu (maske, rukavice i zaštitna odjela), a po mogućnosti krovnu konstrukciju usisati jer se upravo na krovnoj građi nakupilo dosta prašine koju čovjek može udahnuti. Svako lomljenje, rezanje ili brušenje je veliko ‘Ne’, a mjesto privremenog odlaganja prije odvoza na zbrinjavanje poželjno je ograditi ceradom i smanjiti utjecaj vjetra na prikupljeni otpad.

Kamo s pločama?

U normalnim uvjetima, azbestne ploče odvoze i zbrinjavanju specijalizirane tvrtke koje to čine besplatno prema ugovoru sklopljenom s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. No, kada je pritisak na te tvrtke prevelik, građani manje količine mogu zbrinuti i sami u reciklažnim dvorištima koja imaju kazete za azbest. Na području RH ima ih najmanje 17.

Uz napomenu kako se u reciklažno dvorište svaki korisnik može odnijeti svakih šest mjeseci do 200 kg tog otpada. No, ovakav tip otpada preporučuje se na ovaj način zbrinjavati uz najavu, odnosno provjeru raspoloživosti kapaciteta zabrinjavanje kako se ne bi dogodilo da se azbestom bespotrebno manevrira, a da na odredištu za njegovo zbrinjavanje nema mjesta.

Sufinanciranje zamjene azbestnog pokrova

Uklanjanje azbestnih ploča s krovova svakako je nešto što bi se trebalo raditi preventivno, a ne čekati da elementarna ili kakva druga nepogoda napravi štetu i uklanjanje učini hitnim postupkom. U takvim je uvjetima teško posao obaviti kvalitetno i bez rizika za zdravlje.

Ovu potrebu početkom rujna prepoznao je Grad Rovinj koji je raspisao Javni natječaj za sufinanciranje zamjene pokrova koji sadrže azbest. Isto su ljetos učinili Grad Đakovo i Općina Kostrena, dok su ranijih godina slične projekte proveli Bjelovar, Pula, Vodnjan, Mali Lošinj, Privlaka, Općina Baška i još neke jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način JLS-ovi nastoje potaknuti građane da o azbestnom otpadu brinu na vrijeme. Kada se ovakva prilika pruži, svakako je preporuka iskoristiti ju.

Baš sve o azbestu doznajte ovdje.