Konačno sustavna sanacija klizišta uz prometnice na riskantnom sjeveru Hrvatske

Na području Varaždinskih Toplica u tijeku je sanacija triju klizišta ukupne vrijednosti 420.321,16 eura i to dva na područja naselja Škarnik te jedno u samim Varaždinskim Toplicama u Vinogradskoj ulici. Ovi radovi dio su velike sanacije klizišta na području Varaždinske županije uz prometnice kojima upravlja Županijska uprava za ceste Varaždinske županije. Njih je ukupno 11, a vrijednost investicije iznosi približno 1,7 milijuna eura.

Sjever Hrvatske poznat je po klizištima, posebno kada je u pitanje Varaždinska županija. No, ovdje su se konačno uhvatili posla kako bi se od odrona zemlje osigurale barem prometnice. Trenutačno se sanacija klizišta provodi na 3 lokacije, a u 2024. godini ukupno je planirana sanacija za njih 11.

Radove, koji su u tijeku, u srijedu su obišli župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, gradonačelnica Grada Varaždinskih Toplica Dragica Ratković, ravnatelj Županijske uprave za ceste Tomislav Osonjački te zamjenica direktora Hrvatskih voda VGO za Muru i gornju Dravu, Ana Šelimber, koji su se složili u ocjeni da radovi dobro napreduje.

Obuhvat radova

– Ovdje u Varaždinskim Toplicama imamo sanaciju triju klizišta. Škarnik- Lovrentovec broj 2 na lokalnoj cesti 25144 ukupne vrijednost 141.765, 00 eura, od čega Hrvatske vode sufinanciraju 50 posto, odnosno 70.882,50 eura, a gdje se sanacija klizišta izvodi izgradnjom potpornog armirano betonskog zida duljine 55 metara uz cestu te izgradnju drenažnog sustava. Klizište na istoj lokalnoj cesti Škarnik- Lovrentovec broj 1 ukupne vrijednosti 152.615,00 eura, od čega Hrvatske vode također sufinanciraju 50 posto, odnosno 76.307,50 eura uz projektno rješenje izgradnje potpornog armirano betonskog zida duljine 60 metara, izgradnje drenažnog sustava i rekonstrukciju ceste, rekla je Šelimber dodajući da je tu i sanacija klizišta u samom mjestu Varaždinske Toplice u Vinogradskoj ulici.

Sanacija tog klizišta je ukupne vrijednosti 125.941,16 eura od čega Hrvatske vode sudjeluju s iznosom od 62.970,00 eura. Na temelju geomehaničkih istražnih radova te dobivenog projektnog rješenja u tijeku su radovi stabilizacije jugo- zapadne padine izvedbom kamene potporne konstrukcije u dužini 62 m te izgradnja drenažnog sustava kao najoptimalnije rješenje za sanaciju ovog klizišta.

Ukupno sanacija 11 klizišta

Župan Stričak naglasio je kako je u ovoj godini za sanaciju 11 klizišta, uz prometnice kojima upravlja Županijska uprava za ceste Varaždinske županije, utrošeno oko 1,7 milijuna eura.

– Od ukupne brojke, tri klizišta sanirana su po Vladinoj odluci nakon prošlogodišnjih velikih oborina zbog čega smo za 24 općine i gradove proglasili elementarnu nepogodu, a osam ih je sanirano zahvaljujući sufinanciranju Hrvatskih voda. U ovom mandatu su na županijskim cestama ukupno sanirana 54 klizišta vrijednosti 7,5 milijuna eura ili 57 milijuna kuna – naveo je Stričak pojasnivši kako je sanacija 18 klizišta sufinancirana sredstvima ŽUC-a, 25 iz Fonda solidarnosti, tri odlukom Vlade, dok ih je osam sufinancirano iz proračuna Hrvatskih voda.

Financiranje

Šelimber je naglasila i kako je Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu za sanaciju klizišta na području svoje nadležnosti u 2024. godini sklopio ugovore o sufinanciranju za sanaciju klizišta s jedinicama lokalne samouprave u omjeru sufinanciranja ovisno o indeksu razvijenosti, a u kojima Hrvatske vode sudjeluju s ukupno 1.116.000 eura svog udjela, piše varazdinski.net.hr.

Od toga se na sanaciju klizišta na županijskim cestama, koje Hrvatske vode sufinanciraju sa ŽUC-em u omjeru 50:50, odnose ugovori koji sadrže izradu projektne dokumentacije i izvođenje radova sa stručnim nadzorom nad radovima za pet klizišta u ukupnom iznosu od 679.364,60 eura.

Raste mogućnost za nastanak klizišta

U Procjeni rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku iz 2019. godine, analizirana su klizišta koja su nastala kao posljedica procesa klizanja i/ili tečenja prouzročenih oborinama. Na temelju provedene analize podložnosti na klizanje proizlazi da na približno 28% površine Republike Hrvatske, postoji mogućnost za nastanak klizišta s obzirom na vrste stijena/tala i na značajke reljefa. Paralelno, kroz posljednjih petnaestak godina u pojedinim dijelovima RH višestruko su prijavljivane elementarne nepogode zbog pojava brojnih klizišta koja nastaju na području određene regije gotovo istovremeno ili u kraćem vremenskom razdoblju.

Pretpostavlja se da će rizik od klizišta biti u porastu zbog klimatskih promjena koje su se odrazile na meteorološke uvjete i sve učestalije intenzivne oborine. Povećanje opasnosti utjecat će pak na povećanje rizika (šteta) od klizanja te je u tom smislu nužno poduzimati niz aktivnosti na smanjenje rizika od klizanja u okviru prilagodbe klimatskim promjenama.

Doznajte ovdje sve o klizištima o Hrvatskoj.