Moguća obustava radova na strateškim državnim projektima? ‘Cijene materijala su porasle za više od 50 posto’
Zadnjih dvije godine, brojne tvrtke su se suočile s različitim izazovima i krizama, a sada je situacija i gora kada su zbog rata u Ukrajini porasle cijene gotovo svih proizvoda i usluga. I izvođači radova su se našli u vrlo teškoj i nezahvalnoj situaciji. Naime, poslove su ugovorli ranije, a u međuvremenu su sirovine i energenti abnormalno poskupjeli pa sada imaju višemilijunske gubitke. Zato je i nastavak izvođenja radova na nekim strateškim državnim projektima pod velikim upitnikom.
Gradilište | foto: Unsplash, Rober Linder
Tijekom pandemije, izvođači radova na pojedinim infrastrukturalnim projektima našli su se u teškoj situaciji obzirom da je došlo do značajnog porasta cijena na tržištu te zastoja u proizvodnim i opskrbnim lancima. A ionako teška situacija se pogoršala nakon početka rata u Ukrajini zbog kojeg su porasle cijene sirovina, energenata i pogonskih goriva za oko 30 posto, piše tiskano izdanje Jutarnjeg lista.
Prvenstveno su porasle cijene betonskog i konstrukcijskog čelika, bitumena, cementa, agregata, sirovina za plastične materijale, drvene građe, izolacijskih materijala i energenata. Izvođači radova, suočeni s izazovnom situacijom u kojoj im prijete višemilijunski gubitci, prijete obustavom radova na strateškim državnim projektima. Primjer takvih projekata su dionica državne ceste: dio Križevci do Kloštar Vojakovačkog(vrijednost oko 280 milijuna kuna) te deset kilometara brze ceste od Farkaševca do Bjelovara (vrijednost projekta oko 330 milijuna kuna). Na oba ova projekta, izvođač radova je tvrtka Kamgrad, a njezin vlasnik Dragutin Kamenski je kazao za Jutarnji list kako su ‘cijene materijala porasle za više od 50 posto u odnosu na cijene u fazi davanja ponuda’ te dodatno pojasnio cijeli problem.
Porast cijena ključnih građevinskih materijala
– Po jediničnim cijenama koje smo ponudili 2020. godine mi, nažalost, danas ne možemo izvesti ugovorene radove. To je neizvedivo. Cijene materijala u međuvremenu su porasle za više od 50 posto u odnosu na cijene koje smo kalkulirali u fazi davanja ponude, te zbog toga nismo bili u mogućnosti prihvatiti uvođenje u posao za izgradnju državne ceste D 10, dionica Križevci-Kloštar Vojakovački, iako imamo zaključen ugovor. Svjesni smo važnosti i značenja ovog projekta, stoga zajedno s naručiteljem nastojimo iznaći rješenje kojim ćemo u okviru postojećeg ugovora regulirati pojedinosti vezane za obračun i dinamiku plaćanja razlike u cijeni, a čime bi se stvorili uvjeti za početak izvođenja radova, rekao je Kamenski za Jutarnji list.
On je kao jedan od glavnih problema istaknuo protok vremena od raspisivanja natječaja do potpisa ugovora. Naime, natječaji se raspisuju u nekom trenutku, da bi se ugovori potpisali više od godinu dana kasnije. U tom periodu cijene sirovina rastu, a natječajem je propisano da je ponuđena cijena fiksna i nepromjenjiva. Oba ranije spomenuta projekta su kasnila s početkom izvođenja radova, a trošak radova se u međuvremenu povećao za nekoliko stotina milijuna kuna.
Osim ovih projekata, problem bi se mogao javiti i kod nastavka izgradnje pruge Križevci-Koprivnica, gdje se kao glavni razlog navodi poskupljenje materijala, konkretno čelika te izgradnja pruge Hrvatski Leskovac- Karlovac (projekt vrijedan oko 1.7 milijardi kuna), čiji su se troškovi radova zbog protoka vremena povećali za više stotina milijuna kuna.
Naručitelji i ugovaratelji ne uspijevaju pronaći ‘zajednički jezik’
Vlada je problem povećanja cijena građevinskog materijala pokušala riješiti prije pola godine Zaključkom kojim je pozvala naručitelje da s ugovarateljima analiziraju ugovorene jedinične cijene građevinskih materijala i proizvoda. Tako bi zajedno utvrdili na koje je stavke promjena cijene utjecala više od 10 posto. Međutim, javni naručitelji uglavnom ne provode Zaključak tvrdeći kako oni mogu priznati samo povećanje cijene ako je ukupno povećanje vrijednosti ugovora iznad 10 posto, i to samo tu razliku iznad 10 posto.
S druge strane, građevinske tvrtke zahtijevaju da se u obzir uzme povećanje cijena ključnih materijala koji su najviše poskupjeli. Međutim, Hrvatski zavod za statistiku ne prati tržišno kretanje cijena ključnih građevinskih materijala pa prema tome nema ni javnih podataka koji bi se mogli smatrati referentnim pokazateljima kretanja cijena. Iz tog se razloga javni naručitelji boje mogućih budućih optužbi da su nezakonito formirali cijene i tako pogodovali izvođačima, piše Jutarnji list.
