Problemi zagrebačkih mostova: ‘Puknuti’ zid, tramvajski kolosijek koji propada, jedan se skoro urušio
Dok se u Zagrebu ‘skače’ s jednog grandioznog infrastrukturnog projekta na drugi, građani nerijetko zaboravljaju koliko je važna briga o postojećoj komunalnoj infrastrukturi. Kad se govori o prometu, jedne od glavnih prometnih žila kucavica je osam gradskih savskih mostova. Iako ih Grad održava od 2010. desetljećima su sustavno zanemarivani. Do te mjere da bi se jedan od njih star 100 godina bio urušio bez hitne sanacije srednjeg stupa. Istražili smo u kakvom je stanju svaki most i što se na njima dosad radilo.
sanacija zagrebačkih mostova | Priručnik, Sanacija zagrebačkih mostova (N. Zidar)
Zagrebački mostovi preko rijeke Save gradske su prometne žile kucavice. Od 2010. godine u gradskoj nadležnosti ih je ukupno osam. To su Domovinski most, Most mladosti, Most slobode, Stari savski most, Jadranski, dva Jankomirska most i Podsusedski most. Samo su dva u cijelosti sanirana.
– Zagrebački savski mostovi nikad nisu kvalitetno održavani. To je razlog zašto su u velikoj mjeri propali, prosudba je stanja zagrebačkih mostova koji nisu sanirani inženjera Nedana Zidara iz Sektora za cesta Grada Zagreba, no to bi se u narednim godinama trebalo promijeniti jer bi se jedan po jedan svaki od navedenih mostova trebao u potpunosti obnoviti.
Gradska ‘briga’ od 2010.
Ipak, nije da se ni na jednom drugom mostu od njihove gradnje baš ništa nije radilo. U posljednjih 15 godina, koliko Grad brine o mostovima, nadovezao se Zidar, sanirani su neki dijelovi te infrastrukture.
Osim mostova, posljednjih se godina prati i stanje ostalih većih cestovnih objekata, nadvožnjaka, vijadukata i podvožnjaka. Ako ste pak uočili da se neka prometnica, most ili nadvožnjak u gradu obnavlja i učinilo vam se da radovi predugo traju, Zidar kaže kako gradske projekte najviše produljuje što se u novije vrijeme iznimno često mijenja građanska regulativa. Zbog čega se gradske projekte mora nonvelirati, odnosno unositi nove pojedinosti u zakon, i to katkada i po više puta.
sanacija Jadranskog mosta privodi se kraju | Foto: Bauštela.hr
Cjelovito sanirana dva mosta
Dakle, dosad su u cijelosti sanirana dva zagrebačka savska mosta. Konkretno, 2020. i 2021. godine prvi je saniran Stari savski most, a 2022. kreću radovi na Jadranskom mostu koji se privode kraju. Te s se s prvim siječnja 2025. godine očekuje povratak sasvim normalnog prometovanja mostom. Prvi idući na redu je Most slobode.
– Krajem 2025. trebala bi početi sanacija Mosta slobode. Projekt za sanaciju Mosta slobode imamo i vrlo je kvalitetan, no moramo ga nonvelirati, rekao nam je Zidar dodajući kako je ugovor potpisan i s projektantima sanacije Mosta mladosti koji treba u sanaciju nakon što se kraju privede ona Mosta slobode.
Iz Grada Zagreba nerijetko napominju kako se u Zagrebu mostovi mogu sanirati samo jedan po jedan. Barem je tako kad se govori o prometnim mostovima, jer bi drugačija odluka značila dodatne prometne kolapse. U kakvom su stanju trenutno oni mostovi koje čekaju obuhvatnu sanaciju i što se sve na njima dosad ‘popravljalo’?
Pedesetogodišnjak čeka obnovu
Most mladosti sanacija čeka najranije za par godina. Ovaj most nikada nije u cjelovito saniran, no budući da je bio u iznimno lošem stanju, 2020. i 2021. godine saniran je južni prilazni vijadukt tom mostu. Sanirani su zapadni krak ‘Sarajevska’ i ‘Držićeva’ te stepenište koje je vodilo ispod tramvajskog kolosijeka.
Most mladosti, prilazni vijadukt nakon sanacije | Sanacija zagrebačkih mostova (N. Zidar)
Zapadni krak ‘Sarajevska’ saniran je od osi 12 do upornjaka U36 u dužini 530,85 metara te od osi 08 do osi 12 dužine 83,35 metara. Dok je zapadni krak ‘Držićeva’ saniran od osi 08 do uključivo južni upornjak u osi 12 duljine 87 metara, stoji u Priručniku.
Radovi su izvođeni i na tramvajskom nadvožnjaku dugom 82,6 metara te istočnom kraku ‘Držićeva’ dužine 78,2 metra. Uz to ispod kraka tramvajskog nadvožnjaka izvedeno je stubište.
Propao tramvajski kolosijek
Na stubištu je i ranije izvedena sanacija, izgleda na način koji je samo ubrzao daljnje propadanje materijala.
– Stubište je prije nekoliko godina (prije sanacije) bilo u vrlo lošem stanju. Zaštitnog betona više nije bilo, a nosiva armatura je bila zahrđala, smanjenog presjeka. Stubište je sanirano na čudan način: Na vrlo oštećen beton je zalijepljen geotekstil koji je premazan mortom. Samo su sakrili loše stanje. Rezultat sanacije je ponovno propadanje. Mort puca, armatura ispod morta i dalje hrđa, a na cementu se pojavljuju bijele mrlje od soli, stoji u opisu stanja prije posljednjih radova.
Napominjemo, Most mladosti je izgrađen početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća i otad nije bio cjelovito saniran. Zidar upozorava kako najveći problemi na tom mostu ostaje tramvajski kolosijek gdje su u potpunosti propale montažne armirano betonske ploče kolosijeka i antikorozivna zaštita čelične konstrukcije koju treba u potpunosti obnoviti.
Most mladosti, prilazni vijadukt | Sanacija zagrebačkih mostova (N. Zidar)
Prvi idući za sanaciju
Nešto zapadnije, na Mostu slobode 2019. i 2020. provedene su sanacija ograde, vijenaca i pješačkih staza mosta te prilaznih vijadukata. Ovo je most koji prvi čeka obuhvatna sanacija i to pred kraj 2025. Posljednjim radovima su na mostu preko Save i upornjačkim prostorijama srušene su postojeće pješačke staze i izgrađene nove.
Hodne površine su premazane zaštitnim premazima na sol, UV zrake i habanje. Također su sanirane čelične pješačke ograde, a uklonjen je i postojeći čelični vijenac te postavljen novi. Na mostu su sanirani i postojeći slivnici.
Uklonjen je i asfalt pješačkih platoa iznad upornjaka te je asfalt zamijenjen visokootpornim betonom koji je premazan zaštitnim premazima na sol, UV zrake i habanje. Sanirano je i nekoliko oštećenih dijelova lukova.
Pukotina u zidu, opadanje kamena
Veliki problem na ovom mostu tiče se sjevernog zida (prema gradu) i upornjačkih prostorija na sjevernom dijelu mosta. Ondje su ispadali kameni blokovi na oko 5 posto površine. Uzrok je njihov neadekvatni spoj s betonskim zidom.
puknuti zid, Most slobode | Sanacija zagrebačkih mostova (N. Zidar)
Naime, dok je uobičajeno da se blokovi buše koso i u te rupe se umeće sidrena armatura koja je onda spona kamena i betona, ovdje sidara nema, već je kamen samo kohezijom spojen s betonom. To nije dovoljno pa se kamen odvaja, no problemima tu nije kraj.
– Pukao je i betonski zid upornjačke prostorije. Razlog je nefunkcionalna odvodnja položena uz čeoni upornjački zid. Tu voda treba oticati u kanalizaciju, ali kanalizacija je začepljena i voda kroz raspucale spojeve betonskih cijevi otječe u tlo gdje ispire tlo ispod temelja zbog čega tlo sliježe, stoji u priručniku o sanaciji zagrebačkih mostova.
Kao moguće rješenje predlaže se sanacija sjevernog zida na način da se ispod temelja tog zida postave kosi piloti ili da se tlo ispod temelja injektira. Da bismo doznali kako će teći sanacija mosta, čekamo kraj nadolazeće 2025. godine i daljnji tijek radova.
Prilazni vijadukti
Na sjevernom i južnom prilaznom vijaduktu sanirane su pješačke staze, tako što su uklonjeni postojeći asfalt i degradirani sloj betona sa staza i zamijenjeni novim visokootpornim slojem betona koji će biti premazan zaštitnim premazom. Oborinska odvodnja ‘poboljšana’ je postavljanjem cijevi za novu odvodnju oborinskih voda u beton pješačke staze.
Most slobode, oštećenje kamene obloge | Sanacija zagrebačkih mostova (N. Zidar)
Uklonjene su i potpuno degradirane konzolice pješačkih staza kao i betonski vijenci koji su zamijenjeni novima. Od preostalih promjena, sanirane su čelične pješčane ograde te uklonjen postojeći čelični vijenac, a postavljen novi. Isto tako, u cijelosti su uklonjene revizione staze i izrađene nove, a sanirani su i oštećeni dijelovi podgleda, kao i postojeći slivnici na mostu.
Ostale sanacije
Najveći problem Domovinskog mosta bilo je curenje vode kroz sidreni beton čeličnih zatega. Piloti su sanirani pranjem raspucanog betona pilota i premazivanjem betonske površine jednim slojem policementnim zaštitnim premazom i jednim slojem akrilne boje za beton, čime su prekrivene pukotine. Na ovom je mostu sanirana i pješačka staza.
Još u ljeto 2009. sanirana je i kolnička ploča na Podsusedskom mostu. Područje zahvata obuhvatilo je 360 metara mosta, gdje je uklonjena hidroizolacija i asfalt kolnika, kolničke ploče očišćene od hrđe i zaštićene. Također su postavljeni nova hidroizolacija i poseban Pmb bitumen. Prijelazne naprave zamijenjene su novima te je ispred i iza prijelaznih naprava popravljen kolnik.
srednji stup Podsusedskog mosta_prije i nakon sanacije | Sanacija zagrebačkih mostova (N. Zidar)
Najveći problem Podsusedskog mosta ipak su bili stupovi u koritu rijeke, stari preko 100 godina. Sva tri stupa su propala u tolikoj mjeri da je njihova sanacija bila hitna. U najgorem stanju bio je srednji stup kojeg je Sava ‘podlokala’. Hitnom sanacijom izbjegnuto je urušavanje mosta!
Kako je točno saniran Jadranski most i koji dio sanacije je bio najzahtjevniji pročitajte ovdje.
