Top 7: Od obećanih, koliko je prometnica zapravo realizirano u ovoj godini?

Ako se Hrvatska nečime ponosi i hvali, to su ceste. Može se čuti i kako smo, iako nam ‘ne ide’ s izgradnjom željeznica barem ažurni što se tiče izgradnje novih cestovnih pravaca. Po ovome smo poznati čak i ‘vani’, no je li ažurnost u izgradnji ono što u Hrvatskoj gura prema ulaganju u tu vrstu infrastrukture? U 2024. godini po pitanju ulaganja u prometnice puno je toga obećano, nešto i realizirano, ali se ne može reći da nam je probijanje rokova stran pojam. Sastavili smo popis glavnih infrastrukturnih projekata izgradnje prometnica koje su bile obećane u ovoj godini te provjerili koje su realizirane, a koje su i dalje ‘čežnja’.

Ako se nešto u Hrvatskoj radi punom parom, to je cestovna infrastruktura. Što se tiče prometnica, neke su krenule u izgradnju, druge su u završnim fazama, a treće tek slovo na papiru o kojem se ne prestaje pričati.

U svakom slučaju, u kojem god dijelu Hrvatske da živite, sigurno znate za barem jednu ‘cestu-čežnju’. No, dok maštate o apsolutnoj cestovnoj premreženosti, znate li što je od obećanog uistinu i realizirano u ovoj godini?

Pred sam kraj godine osvrnuli smo se na glavne projekte prometnica koje su trebale biti završene do kraja 2024. Moramo priznati da su probijanja rokova ipak nadmašila realizaciju. Krećemo od dva veća projekta koji nisu privedeni kraju, a nastavljamo s realiziranim.

7. Čvor ‘Virovitica’

Izgradnja brze ceste Virovitica-Bjelovar počinje na čvoru ‘Virovitica’. Prema planovima investitora i izvođača radova izgradnja čvorišta Virovitica trebala je trajati 18 mjeseci od trenutka uvođenja u radove. Riječ je o novom nadvožnjaku koji s četiri stupišta i pet konstrukcija raspona omogućuje ispod objekta gradnju kružnog raskrižja radijusa 70 metara za spajanje brze ceste s lokalnim prometnicama.

Zamišljeno je da čvor spaja brzu cestu DC12 s državnom cestom D2 i postojećom zapadnom obilaznicom Virovitice. Sve priključke krakova čvora i okolnih cesta povezuje kružno raskrižje. Za radove na čvoru Virovitica završetak je bio predviđen krajem ove godine, dok se radove na ostatku trase planiralo tek u svibnju iduće godine.

Ipak, budući da čvor nema funkciju bez trase i obrnuto, u promet će biti pušten tek sa završetkom svih radova. Predviđeno je da će završetak dionice Virovitica-Špišić Bukovica značiti 60 minuta putovanja do Zagreba. Ugovor za izgradnju vrijedan 9,92 milijuna eura sklopljen je u svibnju 2023. godine.

6. Okučani-granica s BiH

U listopadu prošle godine u sustavu javne nabave pokrenut je natječaj za izvođača važne dionice koja će Hrvatsku povezati s granicom Bosne i Hercegovine. Projekt je podijeljen u tri faze, most preko Save, dionicu brze ceste od mosta do čvora Novi Varoš te dionicu odande do naplatnih kućica Okučani.

Prva faza završena je 2022., dok su preostale dvije trenutno u izgradnji. Za radove je zadužen Integral Inženjering iz susjedstva. Faza 2 trebala je biti dovršena u veljači 2024. godine, no rokovi su u više navrata prolongirani zbog loših vremenskih prilika.

Iako su radovi u tijeku, ne očekuje se njihov skori završetak. Odluka o odabiru izvođača III. faze koji će izgraditi 3,7 kilometara glavne trase i čvorišta za oko 13 milijuna eura objavljena je u veljači.

5. Spojna cesta Zabok-Krapina

Spojna cesta Zabok-Krapina državna je cesta koja se pruža usporedno s autocestom Zagreb-Macelj i predstavlja alternativu autocesti. Dosad su izgrađene i puštene u promet dvije dionice – od Zaboka do Svetog Križa Začretja i od Svetog Križa Začretja do Velike Vesi.

Izvođač radova uveden je 26. listopada 2023. godine u posao na trećoj fazi projekta izgradnje spojne ceste Krapina-Zabok. Već su završene dvije faze spojne ceste u duljini 10,8 kilometara, ukupne vrijednosti oko 23 milijuna eura.

Treća pak faza projekta koja se odnosi na dionicu od Velike Vesi do Krapine u duljini 2,36 kilometara, vrijedna je 6,5 milijuna eura, a njena izgradnja od početka radova trebala je potrajati godinu dana. U radove su izvedeni izvođači, tvrtke Tegra d.d. i Pomgrad d.o.o. Očekivano je da će gradnja dionice doprinijeti sigurnosti prometa te razvoju gospodarske zone, a prvi radovi započeti su još 2014. godine.

4. Dionica Lekenik-čvor Sisak

Na dionicu autoceste A11 koja povezuje Zagreb i Sisak čekalo se skoro 20 godina. Prema nekima, riječ je o najduže iščekivanoj dionici autoceste u Hrvatskoj. U listopadu ove godine, ono što je nedostajalo da bi se projekt vrijedan oko 2o milijuna eura smatrao završenim bilo je potrebno izgraditi još spojnu cestu od autoceste do državne ceste u mjestu Stupno.

Nakon završetka radova, govorilo se, putovanje između Zagreba i Siska bit će 15 minuta kraći. Dionica je potom svečano puštena u promet dana 22. listopada 2024. godine.

Prisjetimo se, iako je autocesta dovršena u srpnju za konačno puštanje u promet čekalo se još na izgradnju spojne ceste. Dionica se krenula graditi prije punih 18 godina, a u 42 kilometra dugu autocestu kroz godine je ukupno utrošeno oko 440 milijuna eura. Prema projektu, čvorom u Stupnom autocesta je u potpunosti završena.

3. Most Cetina

U svibnju su svečano otvoreni omiška obilaznica i most Cetina. Važan je ovo projekt vrijedan preko 20 milijuna eura na koji se prilično dugo čekalo.

Most Cetina smatran jednim od najzahtjevnijih građevinskih projekata u Hrvatskoj, službeno je spojen u ožujku 2023. godine. Uslijedili su radovi na odvodnji u tunelima, te asfaltiranje. Za realizaciju mosta smatralo se da će doprinijeti prometnom rasterećenju grada Omiša, točnije smanjenju gužvi. Prvi dio dionice Spojna cesta Dugi Rat (DC8)-čvor Dugi Rat-čvor Omiš duga je 2.800 metara, u što je uključen i spoj na Jadransku magistralu.

Realizacija mosta i obilaznice predstavljena je 2014. godine kao dio Multimodalne platforme splitske aglomeracije Solin-Stobreč-Dugi Rat-Omiš. Projekt je podijeljen u nekoliko faza, a investicija ukupno procijenjena na 300 milijuna eura. Sam most krenuo se graditi 2019., spojen je u 2023., a potom svečano otvoren 27. svibnja 2024. godine, no nije sigurno koliko će bez vjetrobrana za hladnijih mjeseci podnositi nalete bure.

2. Sanacija Jadranskog mosta

Jadranski most jedan je od osam mostova u gradu Zagrebu koji su od 2010. godine u nadležnosti Grada. Ujedno je prvi prometni most koji se krenuo sanirati. Na mostu nije bilo intervencija 40 godina, odnosno od izgradnje 1981. godine.

Takav pristup doveo je do toga da je most prije samog početka radova bio u prilično lošem stanju. Osim propadanja asfalta, to jest kolničke konstrukcije, na mostu je došlo i do degradiranja armiranobetonske konstrukcije, točnije kolničke ploče.

U dobrom stanju nisu bile ni pješačke staze, odbojna ograda je bila u lošem stanju, a ‘raspadala se’ i pješačka ograda. Pred sam povratak u ‘normalu’ zbrajaju se radovi ukupno vrijedni oko 14 milijuna eura, a isto čeka i druge mostove preko Save jer su od starosti i manjka brige prilično degradirani. Prvi idući na redu je Most slobode koji će se po procjeni obnavljati za 20 milijuna eura.

1. Nova cijev tunela Učka

Druga cijev tunela Učka probijena je lani u rujnu, a točno godinu dana kasnije tunel je u cijelosti uređen i opremljen. Krenulo je potom zatvaranje stare cijevi, a očekivano je da će se po završetku obnove, do sredine svibnja 2025. godine u funkciji naći obje cijevi.

Izgradnja nove cijevi tunela Učka dugačke 5,63 kilometra započela je još u prosincu 2020. godine. U tunelu su implementirane napredne tehnološke solucije za kontrolu prometa, ventilaciju i protupožarnu zaštitu. Također, ugrađene su 74 nadzorne kamere, za dodatno povećanje sigurnosti prometa.

Druga, sigurnija i moderna cijev, izvijestili su iz Primorsko-goranske županije, puštena je u promet 43 godine nakon prve. Pritom je 500 metara duža od prve. Izgradnja je trajala ukupno tri godine, na radovima je sudjelovalo oko 500 radnika, a radi se o 200 milijuna eura vrijednoj investiciji.

Strateški razvoj cesta

Iako su brojni infrastrukturni projekti pokrenuti diljem zemlje, može se zamijetiti kako je samo nekolicina završena. Dva projekta koje smo spomenuli čekaju vrlo skoru realizaciju u cijelosti, a još više njih koji se smatraju strateškim projektima za daljnji razvoj Hrvatske nisu ni blizu završetku.

Od glavnih prometnica za koje se smatra kako će uzdići Hrvatsku u mreži država koje ju okružuju, vrijedi ubrojati veze južne Dalmacije, odnosno Pelješki most s pristupnim cestama, te nastavak prema Dubrovniku i Crnoj Gori gdje se ubraja i najskuplja dionica autoceste u Hrvatskoj.

Zatim, završetak spomenutog započetog projekta koji se veže za most Cetina, a riječ je o Multimodalnoj platformi aglomeracije Split: Solin-Stobreč-Dugi Rat, koja bi trebala prometon rasteretiti Split i otvoriti alternativni ulaz u grad.

Ne smije se zaboraviti ni dovršetak autoceste A5/Koridor Vc/Beli Manastir-Mađarska, ka oni drugi ‘granični’ projekt, završetak Mosta Gradiška sa spojem na autocestu A3. Očekuje se i nastavak gradnje Jadransko-jonskog koridora, kao i dovršetak Istarskog ipsilona, Podravskog ipsilona, te autocesta do Siska.

Ovo su mostovi koji ne vode nikuda. Građeni su za budućnost, a ostali u prošlosti.