Krenula ugradnja 2.253 polupodzemnih spremnika za otpad u Zagrebu, evo koliko košta svaki

Nakon što je Grad Zagreb najavio početak ugradnje polupodzemnih spremnika, ovaj tjedan su ugrađeni prvi setovi polupodzemnih spremnika, na dvije lokacije u Zapruđu, u Lojenovom prilazu i Ulici Damira Tomljanovića Gavrana. Od dosadašnjih spremnika razlikuju se po tome što imaju manje zauzeće javne površine, veći volumen pa u njih stane više otpada, te će njihovo pražnjenje biti brže i tiše nego kod dosadašnjih spremnika.

Tijekom 2024. mapiran je cijeli Zagreb i određeno je 751 lokacija za ugradnju 2.253 polupodzemna spremnika za papir, plastiku i staklo. Svaka lokacija ima tri polupodzemna spremnika.

U siječnju se planira ugradnja polupodzemnih spremnika na 10 lokacija u gradskim četvrtima Maksimir, Novi Zagreb istok, Sesvete, Stenjevec, Trnje, Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug, a ukupno je u 2025. godini u planu ugradnja 750 polupodzemnih spremnika na 250 lokacija.

Trošak

Cijena ugradnje iznosi prosječno oko 20.000 eura po lokaciji, a cjelokupni trošak ugradnje od oko 15 milijuna eura bit će financiran iz gradskog proračuna.

– Glavni ciljevi novog modela sakupljanja otpada su povećanje odvajanja otpada, te uklanjanje što većeg broja spremnika s javnih površina. U oba ta cilja postigli smo značajan napredak u protekle dvije godine, a sljedeće godine napravit ćemo još veći i vidljiviji iskorak u razvoju održivog sustava gospodarenja otpadom i unapređenju kvalitete života građana, rekao je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba.

Razlika u odnosu na stare spremnike

Polupodzemni spremnici su, kako naziv i sugerira, djelomično ukopani ispod razine tla i služe za odlaganje otpada u višestambenim zgradama. Od dosadašnjih spremnika razlikuju se po tome što imaju manje zauzeće javne površine, veći volumen pa u njih stane više otpada, te će njihovo pražnjenje biti brže i tiše nego kod dosadašnjih spremnika.

Namijenjeni su odlaganju plastične i metalne, papirnate, kartonske te ambalaže od stakla, a poklopac im je u boji otpada koji se u njega odlaže. Miješani komunalni otpad i biootpad, odlažu se kao i do sada u za njih predviđene spremnike unutar zgrade, a sve druge vrste otpada na reciklažna dvorišta.

Sustav za stambene zgrade

Nakon prijelaznog razdoblja, u višestambenim zgradama kojima su spremnici dodijeljeni više neće biti spremnika za plastičnu i metalnu, papirnu i kartonsku ambalažu od 1.100 litara, a uklonit će se i okolni zeleni otoci. U polupodzemne spremnike ugradit će se sustav za kontrolu korištenja spremnika putem kartice, odnosno aplikacije.

Tada će ih moći koristiti ograničeni broj stanara višestambenih zgrada. No, u prvo vrijeme neće biti ograničenja za otvaranje spremnika, a kada dođe do promjene, pravovremeno ćemo obavijestiti javnost.

Plan za centar i istok

Iz Grada Zagreba izvještavaju kako se nastavlja i ugradnja podzemnih spremnika u centru grada, čiji je obuhvat proširen na još tri mjesna odbora na istoku (MO Matka Laginje, Pavla Šubića i Kralja Zvonimira) te na Ilicu do Črnomerca. Do sada je postavljeno 149 podzemnih spremnika na 39 lokacija.

Iz Grada Zagreba ističu i kako je od uvođenja novog modela udio odvojeno sakupljenog otpada u Zagrebu porastao s 27,6% u 2022. na 41,6% u 2023. godini. Drugim riječima, u godinu dana Grad Zagreb je za preko 50% povećao udio odvojeno sakupljenog otpada, i tako zabilježio najveći skok od svih gradova u Hrvatskoj s više od 15.000 stanovnika.

Doznajte ovdje sve o mega spalionici otpada koja će se prema najvišim standardima graditi u Dalmaciji.