Zašto se ulice asfaltiraju ljeti? Trik je u praćenju temperature, vjetra i oborina

Polaganje asfalta treba obaviti sa što većom temperaturom zraka, podloge te samog asfalta i uz što manje vjetra i padalina. Naime, niže temperature, jak vjetar i kiša ubrzavaju stvrdnjavanje asfaltne smjese, što pak dovodi do njenog bržeg pucanja i uništavanja. Kako bi se to izbjeglo, radovi se obično obavljaju ljeti.

S toplijim se vremenom intenziviraju građevinski radovi. Naročito se to odnosi na prometnice, jer teško je zamisliti ljeto u većem gradu bez desetka raskopanih ulica i mnoštva obavijesti o izmjenama prometne regulacije. No, sve ima svoje razloge, pa tako i rad ljeti s vrućim asfaltom.

Naime, temperature zraka, podloge i vrućeg asfalta ključne su za postizanje pravilne zbijenosti i dugovječnosti novih prometnica, pa čak i zakrpa na cestama. Vrući se asfalt proizvodi na temperaturama između 130 i 160 stupnjeva Celzijusa. Ovisno o vremenskim uvjetima i udaljenosti od asfaltne baze do lokacije projekta, asfalt se može ohladiti za tri do 15 stupnjeva. No, najvažniji faktor u određivanju vremena za zbijanje asfalta je temperatura mješavine na podlozi nakon što je prošla kroz stroj za polaganje, odnosno finišer, piše portal For Construction Pros.

Brže hlađenje – brže stvrdnjavanje

Temperatura smjese asfalta u trenutku polaganja iznosi između 135 i 150 stupnjeva. Ako su temperature zraka i podloge niže od propisanih, asfalt će se prebrzo ohladiti, odnosno stvrdnuti, pa postoji mogućnost da neće biti dovoljno zbijen ili gust. Uz to, tanki slojevi asfalta hlade se brže od debljih, a niske temperature dovode do brzog pucanja asfalta.

Osim što će vrlo brzo nastati krater grube površine u kojem se nakuplja voda, prebrzo stvrdnjavanje asfalta ubrzat će proces njegovog odvajanja od podloge, smanjujući time životni vijek kolnika. Zbog toga je važno pratiti temperature zraka, podloge i asfaltne smjese, kao i brzinu vjetra prilikom asfaltiranja. To se vrlo lako može učiniti u tri koraka.

Tri ključna koraka

Prvo, treba pratiti prognozu vremena i pronaći očekivane najviše i najniže temperature na dan asfaltiranja. Za vrijeme samih radova je također potrebno pratiti kretanje temperature. To je osobito važno na početku asfaltiranja, ali i nakon što je smjesa položena na podlogu. Preporučljivo je da temperatura prije asfaltiranja bude najmanje 10 stupnjeva te da se tijekom radova povećava.

Potrebno je pratiti i brzine vjetra na dan asfaltiranja. Naime, temperatura asfaltne smjese ohladit će se brže ako vjetar puše. Brzina hlađenja uvjetovana je i brzinom vjetra. Dakle, što vjetar jače puše, asfalt će se prije ohladiti i obratno. Isto je potrebno napraviti i s oborinama. Kiša također rapidno smanjuje temperaturu smjese.

Osim temperature zraka i vremenskih uvjeta, još je bitnija temperatura podloge, a njeno je praćenje drugi korak prema uspješnom asfaltiranju. Temperaturu podloge je moguće mjeriti infracrvenim termometrom kako bi se uvjerili da je na razini od 10 stupnjeva ili viša.

I valjanje je važno

Posljednji korak je provjera temperature mješavine asfalta prije polaganja. Ovo je ujedno i najkompliciraniji dio pripreme, jer bi trebalo pratiti mjerenjem temperature asfalta na kamionu, ispred i iza finišera. Ovisno o vjetru, trebat će prilagoditi broj prelazaka valjkom preko položenog asfalta.

Naime, vozači valjka, ovisno o temperaturi kolnika određuju kad će krenuti u početno valjanje. Ako se asfalt prebrzo ohladi i njegova temperatura padne ispod 100 stupnjeva prije početnog valjanja, neće biti moguće postići pravilnu zbijenost, odnosno najmanje 95 posto u odnosu na zbijenost postignutu u laboratorijskim uvjetima.