Koji je problem: Preko 10.000 praznih stanova u Beogradu, a cijene ne padaju
Tržište nekretnina u Srbiji nalazi se u zanimljivoj situaciji. U Beogradu postoji više od 10.000 praznih stanova, dok ih u cijeloj Srbiji ima preko 120.000. Iako su stanovi prazni, investitori ne odustaju od visokih cijena. Glavni grad izgleda kao veliko gradilište, tržište se mora što prije promijeniti, a vidljiv je i problem nedostatka radne snage. U ovoj i narednim godinama, očekuje se popriličan porast građevinske aktivnosti zbog specijalizirane izložbe Expo 2027.
Beograd | Foto: Pexels/ Kelly
U susjednoj Srbiji i glavnom gradu Beogradu više od 10.000 stanova zjapi prazno, ali njihove cijene ne padaju, piše portal danas.rs. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije (RZS) u 2023. godini ukupan broj završenih stanova u državi iznosio je 35.652 stana. U ovoj i sljedeće dvije godine očekuje se značajan porast građevinske aktivnosti u Srbiji zbog Expo izložbe koja će se održati 2027. godine. Povodom izložbe, predviđeni su brojni infrastrukturni projekti, među kojima i izgradnja velikog broja stambenih jedinica.
Više od 120.000 napuštenih stanova u Srbiji
Kad se pogledaju podaci iz posljednjeg popisa stanovništva, vidljivo je da u Srbiji postoji 123.584 napuštena stana, od čega 10.021 stan u Beogradu. Jedni jer se ne mogu prodati, drugi jer više nemaju zakonskih nasljednika i treći su u vlasništvu ljudi koji žive u inozemstvu. No to nije problem samo u Srbiji već i u Hrvatskoj, gdje je velik broj stanova prazan.
Neiskorišteni, a može se reći i ‘zarobljeni’ kapital praznih stanova u glavnom gradu Srbije, investitore baš i ne brine. I dalje su po cijelom gradu gradilišta, ali je stanogradnja drastično usporena. Ako se obrati pažnja na kranove i broj ljudi na gradilištima, vidljiv je njihov manjak.
– Nema gotovine, nema transakcija, Beograd na vodi se nekada radio u tri smjene i to sedam dana, a sada se radi pet dana u jednoj i pol smjeni. Kranovi su tu, na gradilištima, ali rade neusporedivo manjim intezitetom, izjavio je ovlašteni procjenitelj nekretenina Nikola Seneši za danas.rs. Nadodao je i kako je velika količina neprodanih stanova glavni razlog brojke od 10.000 praznih stanova u Beogradu.
Postoji i velik broj stanova koji su uknjiženi, odnosno koji su u izgradnju, ali kupaca nema.
– Mi imamo i puno stanova u izgradnji koji, također, ne mogu pronaći svog kupca, izjavio je Seneši.
Tržište se mora mijenjati
Situacija na tržištu je izazovna i mora se mijenjati jer je pogrešno postavljena. Stanovi su na rubnim dijelovima prazni jer nitko ne želi spustiti cijene. No, takvo tržište ne može zauvijek opstati, već je pad cijena neminovan.
– Investicijski lobi ne želi i trudi se da ne spusti cijene na normalan nivo i bori se da održi privid da tržište nije u krizi. Beogradsko tržište stanova, posebno svi projekti na rubnim dijelovima grada, kao što su Mirijevo, Karaburma, Ledine, imaju probleme s prodajom, samo iz razloga što investitori ne žele spustiti cijene. U Beogradu je realna vrijednost tržišta, uzimajući u obzir inflaciju, u posljednje dvije godine smanjena za 36 posto. Taj privid beogradskog tržišta je jedan balon koji će u narednih nekoliko mjeseci, na pozitivan način, dovesti do neophodnosti da se smanjenja cijene, rekao je Seneši.
Da bi se situacija promijenila, tržište se mora prilogoditi.
– Ono kako će se taj problem, je da će u Beogradu postojati ekskluzivne lokacije poput Vračara, Beograda na vodi, dijelova Novog Beograda, ali će se morati pojaviti i stanovi koje srednja klasa može priuštiti.
Nedostatak radne snage
Srbija ima krizu radne snage jer je na Eskpu angažirana velika količina građevinske infrastrukture. No taj problem nije prisutan samo u Srbiji već i u drugim zemljama. Također, osjeća se kriza stanogradnje, odnosno nije stvar krize već vraćanja u normalu. Možda je to putokaz koji će voditi do nižih cijena stanova.
– Također, imamo i pitanje kvalitete, a sad ćemo imati i pitanje kontrole kvalitete zbog tragedije u Novom Sadu, koja je rezultat jednog općeg nedostatka kontrole kvalitete izgradnje, smatra Seneši. Bojim se da će u određenim segmentima, posebno u visokogradnji, doći do krize koja će biti izazvana, prije svega, nedostatkom novca za male projekte i slabom prodajom. Zatim nedostatkom kako mehanizacije, tako i zaposlenih radnika, zaključuje sugovornik.
Širi se Beograd na vodi
Nedavno smo pisali, kako je na prostoru nekadašnje beogradskog autobusnog kolodvora, čije je rušenje već počelo, Beograd na vodi najavio gradnju luksuznog stambenog kompleksa s pet osmerokatnih zgrada. U okviru toga, u srcu Savamale, nalazit će se i zgrada BW Diva.
U srpnju je Beograd na vodi iz četvrtog pokušaja dobio lokacijsku dozvolu za gradnju, a stambeno – poslovni kompleks prostirat će se na gotovo 100.000 kvadratnih metara. Kompleks će se sastojati od pet osmerokatnica, dok će ‘glavna zvijezda’ biti luksuzna zgrada BW Diva, a više o tome pročitajte ovdje.
Velik broj praznih stanova u Hrvatskoj
Krajem 2023. godine, Državni zavod za statistiku objavio je da je broj stanova za stalno stanovanje, koji uključuje nastanjene i privremeno nenastanjene, odnosno prazne stanove porastao za 6,1 posto na 2.028.725. Nastanjenih stanova manje je za 4,2 posto dok se u znatnoj mjeri za čak 43 posto povećao broj privremeno nenastanjenih stanova. Hrvatska ima 600 tisuća nenastanjenih stanova i 231 tisuću vikendica.
U privatnom vlasništvu ili suvlasništvu je 86,5 posto stambenih jedinica. Od ukupno 1.4 milijuna nastanjenih stanova, najveći broj odnosi se na trosobne stanove (26,3 posto), zatim četverosobne (26 posto) i dvosobne stanove (21,6 posto). Jednosobnih je 7,1 posto. Prosječna površina nastanjenih stanova u Hrvatskoj iznosi 92 metra četvorna dok je prije 10 godina u Popisu 2011. iznosila 81 metar, a više o tome pročitajte ovdje.
