Parlamentarni izbori 2024.: Ako je suditi iz programa, hoće li biti poreza na nekretnine?
Parlamentarni izbori sve su bliže te su stranke objavile svoje programe. Prema anketama, dominiraju SDP s koalicijom i HDZ i partneri, a dosta glasača na anketama je podržalo i tri oporbene stranke – Možemo, Most i Domovinski pokret. U zadnje vrijeme, goruće političko pitanje porez je na nekretnine te se očekuje da će sve stranke imati pripremljen program koji se dotiče i tog pitanja. Pročitali smo programe ‘konkurenata’ kako bismo otkrili kako gledaju na porez na nekretnine. Dio stranaka je ‘za’, ali traže reformu, drugi bi se poreza riješili. Milanović se u najnovijem intervjuu također osvrnuo na porez na nekretnine – u svom stilu.
Stranke na izborima | foto: bauštela.hr
Ove godine, u srijedu 17. travnja održat će se parlamentarni izbori u Republici Hrvatskoj. a prve televizijske ankete ukazuju da će izbori biti vrlo neizvjesni s izglednim post-izbornim koalicijama većih stranaka poput SDP-a i HDZ-a s manjim strankama poput Možemo, Most i Suverenisti i Domovinski pokret.
U Zagrebu i još nekim hrvatskim sredinama u kojima se stalno gradi stanovi se prodaju ‘kao ludi’, a uslijed stalnog porasta cijena kvadrata, pojedini kupci očito kupuju druge, treće i više nekretnina. Porez na nekretnine tako je goruće pitanje pred nadolazeće izbore.
U nekom obliku, porez na nekretnine postoji u većini zemalja EU, a u Hrvatskoj, nekretnine se zasad oporezuje kroz komunalnu naknadu, no postoji i porez na kuće za odmor. Upitno je hoće li i koje porezne reforme provoditi buduća vlast. Pročitali smo programe najjačih stranaka po dosadašnjim anketama te smo potražili koji su stavovi stranaka o tom pitanju.
Možemo želi ‘uvesti porez na višak stambenog bogatstva’
Krećemo redom s oporbenim strankama, Možemo, Mosta i Domovinskog pokreta. Oporbena stranka ‘Možemo’ u svom se programu općenito predstavlja kao vođena idejom promjene i progresivna stranka koja teži graditi sistem utemeljen na ‘povjerenju u institucije’ te žele osigurati ‘podjednaku raspodjelu resursa za sve građane’.
Po pitanju stanovanja, u svom programu, sukladno općem smjeru u kojem prenose svoje ideje i težnje, pišu da se zalažu za ograničenje cijena stanova te da teže razviti neprofitni stambeni sektor, a jedinicama lokalne samouprave dati više alata. Najavljuju ograničenje dnevnog najma i zaustavljanje ‘agresivne turistifikacije i gentrifikacije’.
U skladu sa preostalim stavovima stranke, kad je riječ o porezu na nekretnine, navode da planiraju ‘uvesti porez na višak stambenog nekretninskog bogatstva, oporezivanjem treće i progresivnim oporezivanjem svake daljnje stambene nekretnine’. Cilj im je, između ostalog, staviti porez na nekorištene nekretnine u vlasništvu pravnih osoba.
Širenjem kruga obveznika poreza na dobit od otuđenja nekretnine od tog poreza namjeravaju osloboditi samo one vlasnike koji prodaju nekretninu koja im je osobno služila za stanovanje. Što se tiče prometa nekretninama, prema programu stranke Možemo, porez ne bi morale plaćati oni koji ‘stječu svoju prvu stambenu nekretninu’.
Protiv oporezivanja Most i Domovinski pokret
Iz Mosta na svojoj su stranici naveli deset točaka kojih se misle pridržavati dođu li na vlast, a između ostalog su se osvrnuli i na porez na nekretnine. Općenito u njihovoj politici, Most kao važnu točku navodi uvođenje e-peticije kako bi građani lakše mogli ‘s njima’ odlučivati o budućnosti Hrvatske, a misle smanjiti i porez na dohodak, povećati investicije u istraživanje i razvoj te žele regulirati razvoj umjetne inteligencije.
Kad se govori o stanovanju, Most cilja na priuštivo stanovanje, radi čega, stoji u njihovom programu, planiraju ukinuti porez na kupnju prve nekretnine te porez na najam stanova. Taj porez bi se ‘plaćao na svotu najamnine umanjenu za 30% izdataka po stop od 5%, umjesto sadašnjih 12%’.
Domovinski pokret protivi se uvođenju bilo kakve vrste poreza na nekretnine, jer, kako navode iz stranke, smatraju da je hrvatsko gospodarstvo ionako preopterećeno. Iz te stranke predložili su zanemarivanje poreza na vlasništvo, poreza na nasljedstvo i ostalih oblika poreza. Isti stav dijelili su i 2021. kad se u ime stranke u jednom svom odgovoru medijima Stephen Nikola Bartolica osvrnuo na pitanje hrvatskog gospodarstva, prokomentiravši kako je stranka za ‘svaki oblik rasterećenja građana’.
– Hrvatsko gospodarstvo već je danas preopterećeno kojekakvim vrstama poreza. Ne trebaju nam novi porezi, nego porezno rasterećenje po svim stavkama i na svim razinama. Protivimo se uvođenju poreza na vlasništvo nad nekretninama, poreza na nasljedstvo ili bilo kojeg dodatnog poreznog opterećenja za građane i tvrtke, oglasili su se iz Domovinskog pokreta za tportal.
HDZ za kompletnu poreznu reformu – kao i SDP
Dvije najdominantnije stranke u Hrvatskoj, HDZ i SDP, također su se u svojim programima osvrnule na temu poreza. U programu HDZ-a, u osvrtu na porezni sustav ukratko se zaziva ozbiljna reforma cijelog sustava. Prilično je raspisan komentar o nedostatnosti, kompliciranoj prirodi i nedosljednosti sistema poreza, a nakon dva mandata na vlasti, za tu grešku krive ‘Kukuriku Vladu’.
Nadalje, osvrću se na činjenicu da su sa stručnjacima proveli detaljnu analizu poreznog sustava pa traže stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav. U programu HDZ-a stoji da postojeći porez na dohodak misle u potpunosti prepustiti lokalnim i regionalnim jedinicama, a stopu poreza na promet nekretninama, kažu, misle smanjiti na 4%.
Najavljuju i uvođenje pravednijeg sustava oporezivanja nekretnina ‘kroz poboljšan i unaprjeđen sustav komunalne naknade uvođenjem dodatnih kriterija’. U drugoj fazi, nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, plan im je umjesto komunalne naknade uvesti porez na nekretnine, pri čemu će osobe koje su u posjedstvu i samo jedne nekretnine plaćati minimalan iznos poreza.
SDP, koji je isprva nastupio s koalicijom ‘Rijeka pravde’, uz stranku Centar, stranku Dalije Orešković, GLAS, HSS i Narodnu stranku, Reformisti, a i IDS i Fokus; koji su naknadno istupili iz koalicije; u programu se primarno orijentirao na promoviranje ideje redistribucije bogatstva. Dok nisu poseban dio programa posvetili važnom pitanju poreza na nekretnine, u nekoliko se navrata u tekstu programa osvrću na pitanje poreza.
Pitanje poreza, kao i ostala važna politička pitanja podređuju promociji smanjenja nejednakosti u društvu, planu koji su u svom programu zacrtali kao imperativ. Na problem nekretnina se, pak, nešto konkretnije osvrnuo Zoran Milanović, predsjednik RH, koji je u prošlih deset dana podigao prašinu u javnosti najavom svoje kandidature za budućeg mandatara kojeg će podržati SDP i partneri.
Milanović: ‘Obiteljski iznajmljivač bit će zaštićen’
U intervjuu za N1 televiziju, prikazanom 26. ožujka, govorio je o Ustavu RH-a te o svojim i planovima (možebitno) svoje buduće stranke. U jednom trenutku, osvrnuo se i na pitanje najma nekretnina u turizmu i poreza na iznajmljivanje takvih nekretnina. Mišljenja je da bi se za strance trebao uvesti ‘ozbiljan’ porez na nekretnine.
– Velika borba za pravo malog hrvatskog čovjeka da u turizmu iznajmljuje svoju nekretninu. Milijarde se vrte u turizmu i ne plaća se porez na milijarde i stotine milijuna na iznajmljivanje apartmana. Ono što iznajmljuje naš čovjek, a to će se lako definirati. Obitelj, pojam obitelji; dakle, obiteljskog iznajmljivača; taj će bit zaštićen. Svi ovi spekulanti iz Slovenije, Mađarske, Slovačke, Austrije, koji ovdje grade mastodonte, malo manje od hotela na obali i to ‘filaju’ turistima; ne plaćaju nikakav porez… Plaćaju paušale. Hrvatska država nije pametna ako se toga odrekne i ako to ne uzme. A to radimo radi države i radi našeg čovjeka koji će onda imati, kao u Austriji… Pa zna se koja su pravila u Austriji. To je sve već izmišljeno, komentirao je Milanović za N1.
Ovdje pročitajte analizu tržišta nekretnina s kraja prošle godine.
