Kupci iz EU bez zadrške će kupovati nekretnine u Hrvatskoj, nestaje posljednje ograničenje

Hrvatska se već neko vrijeme sprema pristupiti međunarodnoj Organizaciji za ekonomsku suradnju. To znači da će svaki gospodarski subjekt koji dolazi ulagati u zemlje s etiketom Europske unije i OECD-a moći slobodno ulagati u Hrvatskoj. Protiv ove odluke najviše se pobunila oporba, a najveće pitanje koje se postavlja po pristupanju organizaciji bit će kako će se novost odraziti na domaće tržište nekretnina.

Spremaju li se za Hrvate skuplje cijene nekretnina? Hrvatski sabor je prošli petak, 25. siječnja među  11 točaka, raspravio izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Izmjene je vlada poslala radi ispunjenja kriterija za pristup Hrvatske međunarodnoj Organizaciji za ekonomsku suradnju. Već su se javile prve kritike prema kojima bi pristup OECD-u za domaće kupce moglo dodatno otežati kupnju vlastite nekretnine.

Stižu novi kupci

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) konzultativna je organizacija bez snage obvezivanja bilo koje od svojih članica sa sjedištem u Parizu. Među temeljnim ciljevima Organizacije navode se unaprjeđivanje gospodarskog rasta svojih članica, povećanje životnog standarda u zemljama članicama te pomagati ekonomski napredak članicama i nečlanicama.

Zabrinutost u vezi pristupanja Hrvatske OECD-u javljaju se zbog toga što se kriterijima koje je Hrvatska dužna ispuniti za pristup OECD-u propisuje način pod kojim će nekretnine u Hrvatskoj moći kupovati državljani i pravne osobe iz država članica EU, OECD-a i drugih zemalja, piše index.hr.

Vladajući tvrde: Članstvo znači razvoj

Iako su iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova u listopadu 2023. pristup OECD-u finalni korak za zaokruživanje međunarodnoga položaja Hrvatske, oporba je kritizirala prijedlog. Vladajući pak HDZ je komentirao kako članstvo izjednačava prava kupaca nekretnina iz Hrvatske i zemalja OECD-a, što će priuštivo stanje učiniti manje dostižnim.

U veljači 2024., premijer Plenković je rekao da kako je OECD važan za Hrvatsku, istaknuvši slogan organizacije ‘Bolja pravila za bolji život’. Dodao je kako se radi o organizaciji najrazvijenijih i najbogatijih s najboljim pravnim i poreznim sustavima, a kojoj je cilj jednak standard u svakoj od članica.

Tako, napomenuo je, svaki gospodarski subjekt koji dolazi ulagati iz zemlje s etiketom Europske unije i OECD-a u zemlju s istim tim etiketama, zna u kakvo poslovno okruženje dolazi i što očekuje, odnosno da očekuje upravo takve uvjete pravne sigurnosti, predvidljivosti i administrativnih procedura te da mu nikakvi  birokratskih ili drugih zastoji neće stajati na putu.

Padaju sva ograničenja

Dok se članstvo u organizaciji koja okuplja 38 najrazvijenijih država svijeta razmatralo još u 2023. tada je opisano kao zadnji strateški vanjskopolitički cilj Hrvatske. Tom je prilikom predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio okončanje procesa do kraja tekuće godine, s ambicijom za se formalno članstvo realizira u 2026.

Pristupom će državljani i pravne osobe iz država ugovornica Europskoga gospodarskog prostora, država članica međunarodne OECD-a i država pristupnica Kodeksu o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksu o liberalizaciji nevidljivih transakcija – u stjecanju prava vlasništva nekretnina biti izjednačeni s hrvatskim i drugim državljanima država članica EU, kao i s pravnim osobama sa sjedištem u Hrvatskoj ili u drugim državama članicama EU. Ova činjenica te ona da za stjecanje prava vlasništva nekretnina u Hrvatskoj državljanima i pravnim osobama iz navedenih država neće biti potrebna suglasnost ministra pravosuđa i uprave znatno će olakšati kupnju nekretnina svima zainteresiranima. Postavlja se pitanje kako će se ova novost odraziti na domaće tržište.

Ovdje pročitajte koje mjere će biti važeće za dostizanje cilja dekarbonizacije za države članice EU do 2030.