Za koliko se u prosjeku kupuje stan? Svaki treći kupac na Jadranu stranac, nekretnine za domaće precijenjene

Nakon burnih godina na tržištu nekretnina, nazire li se konačno smiraj oluje? Nažalost, ne baš. Iako se rast cijena stabilizirao, one nastavljaju rasti, a tako je prvenstveno zbog nedostatka novih nekretnina. ‘Po običaju’, najgore stanje je u Zagrebu i na Jadranu, gdje su kvadrati skupi i stoga više dostupni kupcima iz drugih država. Vjerovali ili ne, svaki treći kupac na Jadranu ove godine je bio stranac.

Cijene nekretnina nisu pale, kažu stručnjaci. Od početka godine, ipak je zabilježeno usporavanje ključnih trendova na tržištu.

U svakom slučaju, dok manjak ponude koji ostaje najveći izazov na tržištu, ne očekuje se značajniji pad cijena. Cijene su istovremeno više prilagođene strancima, nego domaćima. O cijenama i trendovima na tržištu govorilo se u okviru 38. Foruma nekretnina koji su HGK i Udruženja poslovanja nekretninama HGK organizirali u Zagrebu.

Manjkavo tržište

Prije svega je utvrđeno kako je od prvih mjeseci 2024. godine zabilježeno usporavanje ključnih trendova na tržištu. Dok su prosječne cijene nekretnina nastavile rasti, stope rasta bile su nešto niže, a broj transakcija neznatno je pao.

Unatoč zamijećenom padu do kraja godine se ne očekuje značajniji pad cijena nekretnina, prije svega zbog ograničene ponude. Upravo je manjak ponude istaknut kao najveći izazov jer nedostaje novogradnje, pri čemu velik fokus ostaje na turizmu te precijenjenim rabljenim nekretninama. Manjak ponude u svim segmentima, upozorili su stručnjaci osobito je izražen na Jadranu i u Zagrebu.

– Aktivnost na tržištu nekretnina u ovoj godini ovisit će o uobičajenim makroekonomskim pokazateljima, o tome hoće li doći do potrebne segmentacije i veće diferencijacije cijena u segmentu rabljenih nekretnina, o kretanju kamata i o utjecaju najavljivanih izmjena u poreznom okviru. Nažalost, izvjesno je da problem manjka ponude novogradnje po prosječnim cijenama, i veće ponude općenito, pa onda i nepriuštivosti, neće biti riješen u 2025. bez obzira na najavljene izmjene poreznih zakona i uvođenje stambene politike, ali će se pokrenuti neki pozitivni procesi, komentirao je na Forumu nekretnina Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK.

Prosječna cijena nekretnine

Pritom su hrvatskim građanima teže dostupne nekretnine u nešto višem cjenovnom segmentu, s cijenama od 3.000 do 5.000 eura po kvadratu i više, a u većim gradovima gotovo da ne postoje niže cijene. Iz ovog razloga, tržište, pogotovo na obali, pod snažnim je utjecajem stranih kupaca. Čak je svaki treći kupac na Jadranu ove godine bio stranac, uglavnom iz EU, dok se uskoro očekuje još više kupaca iz OECD zemalja i izvan Europske unije, a sve ove trendove popratili su stručnjaci iz polja nekretnina.

Prema Imeniku agenata u prometu nekretnina, koji vodi HGK, upisano je 4.435 agenata. Tijekom ove godine ispit za agenta u posredovanju nekretninama položilo je 350 kandidata, što je za 20 posto manje u odnosu na prošlu godinu. U Hrvatskoj je u 2023. godini obavljeno više od 190.000 transakcija u prometu nekretninama, čija vrijednost iznosi više od 9 milijardi eura, s prosječnom vrijednosti nekretnine 77.079 eura.

– Prometovanje u prometu nekretninama velika je odgovornost. Posrednici na tržištu nekretnina, bilo da se radi o kupovini, prodaji ili zakupu, imaju ključnu ulogu u povezivanju kupaca i prodavača, kao i u osiguravanju da sve transakcije budu izvedene u skladu sa zakonom, pravilima struke i interesima svih uključenih strana. Ova odgovornost podrazumijeva ne samo stručnost, već i visok nivo povjerenja koji klijenti polažu u podrednike, rekla je u uvodnom govoru Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

Rabljene nekretnine

U segmentu rabljenih nekretnina potrebna je veća prilagodba cijena kako bi se povećala dinamika transakcija. Fond kupaca koji su spremni plaćati precijenjene nekretnine iscrpljen je još u 2023., što naglašava potrebu za realnijim cijenama, poručeno je iz Udruženja poslovanja nekretninama HGK.

Što se pak tiče najavljenih izmjena u načinu oporezivanja nekretnina i prihoda koji se ostvaruju u segmentu kratkoročnog najma, te najava novog Zakona o upravljanju i održavanju stambenih zgrada, u udruženju zaključuju da će se učinci moći vidjeti tek nakon što prođe određeno vrijeme njihove primjene. Kao i to kako će se destimulacija kratkoročnog najma odraziti na tržište, odnosno koliko će se takvih nekretnina u budućnosti pojaviti na tržištu za prodaju ili za dugoročni najam.

Sisak dobiva nove stanove. Koliko će stanara dobiti nove zgrade i što kad završi obnova od potresa doznajte ovdje.