U Hrvatskoj se mahnito grade novi stanovi: Zašto se istovremeno ruši postojeći fond?

Iako je u Hrvatskoj sudeći prema trendovima na tržištu nekretnina potražnja za novim kvadratima niz godina ogromna, postoje konkretni razlozi zašto se dio postojećih stanova ruši. Stanovi se mogu isključiti iz stambenog fonda zbog gradnje novih građevina, nezakonite gradnje ili pak elementarne nepogode, a tu su i dotrajalost, i drugi razlozi. Dok je prošle godine Hrvatska dobila preko 7.000 zgrada, od čega 85.7 posto stambenih, izgubila je 1.092 stana. Srušeno je najviše dvosobnih i trosobnih, a najmanje peterosobnih stanova – zna se koliko.

Niz godina u Hrvatskoj se širi stambeni fond, što ne znači da se nešto i ne ruši. Kako navode podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), prošle godine u Hrvatskoj je završeno 7.032 zgrade, od čega 85,7 posto stambenih i 14,3 posto nestambenih zgrada.

Ukupna novoizgrađena površina je 3.226.646 kvadrata, odnosno 4 posto više u odnosu na godinu ranije. U prošloj 2023. godini ukupno su završena 16.552 nova stana s prosječnom korisnom površinom od 90,5 četvornih metara, ali je istovremeno stambeni fond smanjen za 1.092 stana.

Isključenje iz stambenog fonda

Sigurno se pitate zašto bi se smanjivao stambeni fond, kad se u svakom trenu, sudeći prema trendovima na tržištu nekretnina očito traži kvadrat više? Nekoliko je (opravdanih) razloga za isključenje stanova iz stambenog fonda, a tu se ubrajaju: gradnja novih građevina (47,3 posto), elementarne nepogode (29,9 posto), dotrajalost i drugi razlozi (7,8 posto). Najrjeđi razlozi još su prenamjena u nestambeni prostor ili pak spajanje više stanova u jedan stan (2,5 posto).

Dok prosječna je prema podacima površina stambenog fonda iznosila 90,5 kvadrata, podaci o srušenim stanovima pokazuju da je riječ o isključenim stanovima prosječne površine od 79,9 četvornih metara. Od ukupnog broja stanova, u 59,1 posto slučajeva radi se o dvosobnim i trosobnim stanovima. Prema opremljenosti, instalacijama i pomoćnim prostorijama, svi stanovi imali su električnu struju, kuhinju, vodovod, kanalizacijske instalacije i zahod, a 94 posto i kupaonicu.

Najviše dvosobnih i trosobnih stanova

Što se preostalih podataka o isključenom stambenom fondu tiče, prema strukturi stanova koji su isključeni iz stambenog fonda prema vrsti naselja u 2023. godini u 78,6 posto slučajeva riječ je o gradskim naseljima. U 21,4 posto slučajeva o ostaloj vrsti naselja.

Govori li se pak o strukturi stanova koji su isključeni iz stambenog fonda prema broju soba u 2023. godini, naviše (u 31 posto) slučajeva srušeni su dvosobni stanovi, nešto manje (28 posto) trosobni, dok je u 19,8 posto slučajeva bila riječ o jednosobnim stanovima. U 12,9 posto slučajeva radilo se o četverosobnim, a u najmanjem su broju (8,2 posto) iz stambenog fonda isključeni peterosobni stanovi.

Ove godine gradilo se više nego lani. Ovdje doznajte koji tip gradnje je dominirao.