Vlada uvodi nove mjere stambene politike: Stižu subvencije za podstanarstvo?

Nakon održane redovne sjednice predsjedništva HDZ-a, predsjednik Vlade Andrej Plenković dotaknuo se gorućih društvenih tema. Između ostalog, osvrnuo se na nadolazeću poreznu reformu te se dotaknuo poreza na nekretnine. Rekao je kako su konačne verzije blizu te da će se transformacija lokalnog poreza javiti kao olakotna okolnost za ostvarivanje priuštivog stanovanja za mlade. Kao jednu od mjera za rješavanje stambenog pitanja moglo bi se očekivati i subvenciju najma stanova.

Nakon održane redovne sjednice predsjedništva HDZ-a, predsjednik stranke i Vlade Andrej Plenković dotaknuo se gorućih tema u društvu. Dio se odnosi na aktivnosti koje Vlada planira poduzeti po pitanju stambene politike i poreza na nekretnine. Vladin paket kao mjeru za rješavanje stambenog pitanja mladim obiteljima potencijalno predviđa i subvencioniranje najma stanova.

Priuštivo stanovanje za mlade

Plenković se osvrnuo na nadolazeću poreznu reformu pa je obznanio kako su već obavljene završne konzultacije na stranačkoj razini oko ovog pitanja. O istoj temi, dodao je, razgovarat će se na još jednom sastanku, a potom će ona biti predstavljena na Gospodarsko-socijalnom vijeću nakon čega će uslijediti i javna prezentacija. U pripremi je transformacija lokalnog poreza na kuće za odmor, a glavni cilj transformacije bit će omogućavanje priuštivog stanovanja za mlade.

– Cijeli proces je itekako dobro i pažljivo zaokružen. Podsjetit ću još jednom, reforma je rasterećujuća, a akcent je stavljen sa oporezivanja rada, to jest plaća i dohotka, na oporezivanje imovine. Transformirat će se postojeći lokalni porez na kuće za odmor, balansirano s ciljem omogućavanja priuštivog stanovanja našim mladima, našim obiteljima i u pogledu kupoprodaje i u pogledu cijena najma. Sve je to zaokruženo jer je to jedan od segmenata koji je vezan i za demografsku politiku i promjene ovih negativnih trendova koje imamo, prije svega uzrokovane starenjem stanovništva, rekao je Plenković.

Stiže porez na nekretnine

Na upit novinara, Plenković se dotaknuo i poreza na nekretnine. Rekao je kako su konačne verzije blizu, a da se o njima dosad raspravljalo uzimajući u obzir i stručno i javno mnijenje.

– To je bio okvir koji je iskakao iz svih mogućih vijesti, kolumni. Kad se kaže u programu prije izbora da ćemo stavljati više akcent s oporezivanja rada, a to su plaće, porez na dohodak koji će ići prema dolje, na oporezivanje imovine, a to je u ovom slučaju porez na nekretnine, to jest transformacija lokalnog poreza koji postoji 30 godina, a zove se porez na kuću na odmor i primjenjuje se i sada, onda se najedanput mijenja politička optika onih koji su bili za, kazao je Plenković.

U budućnosti veća ponuda nekretnina?

Dodatno se osvrnuo na problem priuštivog stanovanja u Hrvatskoj, ističući da će se dobro morati rastumačiti kako Hrvatska ima problem priuštivog stanovanja što je i temelj za reformu koju se planira provesti. Efekt bi, rekao je, trebala biti veća ponuda na tržištu nekretnina.

– Ako je veća ponuda na tržištu nekretnina, a po podacima Ministarstva graditeljstva ima oko 600 tisuća nekretnina koje su prazne i nisu u nekoj funkciji, mi bismo željeli dio tih nekretnina s takvom poreznom mjerom staviti na tržište pa ako je veća ponuda, logično će cijena ići dolje, rekao je Plenković.

Pomoć podstanarima

U Vladinom paketu nove stambene politike, koji uvelike cilja i na pomoć mladima – prije svega mladim obiteljima – u rješavanju stambenog pitanja, navedena je i mjera subvencije. Uvodi se uslijed nedavnog značajnog poskupljenja cijene najma, koji je vrlo teško priuštiv uzimajući u obzir prosječne plaće, piše tportal.hr.

Prema neslužbenim informacijama, model subvencioniranja bio bi namijenjen vlasnicima kojima je stan prazan najmanje dvije godine. Odluče li se iznajmljivati stan, s državom bi potpisali ugovor, na temelju čega bi dobivali isplatu razlike između komercijalne cijene najma i priuštive cijene. Priuštivu pak cijenu plaćao bi najmoprimac. Nadalje, ugovor bi se potpisivao na tri godine, a kao dodatnu pogodnost država bi najmodavcima isplaćivala polovicu subvencije odmah, a ostatak nakon što podstanar useli.

Više o priuštivom najmu

Što se pak samog priuštivog najma tiče, uključujući režije, pojedinac bi za stan u tom scenariju izdvajao najviše do 30 posto dohotka, točnije 30 posto medijalne plaće. Budući da medijalna plaća u Zagrebu trenutno iznosi oko 1.300 eura, priuštiva cijena stanovanja za samca trebala bi iznositi oko 390 eura.

K tome, iznosi li stan 40 kvadratnih metara, i ako režije iznose 100 eura, najmodavac koji stan iznajmljuje po prosječnoj cijeni od države bi dobio 114 eura mjesečno. Ova cijena bila bi razlika između medijalne i tržišne cijene i priuštive cijene stanovanja.

Bolji kreditni rejting – što će značiti građanima?

Kao još jednu vijest, Plenković je istaknuo i odluku agencije Standard & Poor’s da Hrvatskoj digne kreditni investicijski rejting na do sada povijesno najvišu razinu A – s pozitivnim izgledima. Istaknuo je i kako se ove godine očekuje gospodarski rast od oko 3,5 posto, dok će inflacija vjerojatno biti na oko 3 posto, no s trendovima smanjenja.

– Ovakva razina kreditnog rejtinga, dosegnuta u samo pet i pol godina, najbrža je od svih zemalja koje sve tri agencije prate i to je ta ogromna kvalitativna razlika na upravljanje prije naše Vlade, naše treće Vlade i ovoga što smo radili do sada. Mislim da to sve skupa treba itekako adekvatno valorizirati i dobar je uvod u ovu političku jesen. Ta dva događaja su bez ikakve dileme najbitnija”, zaključno je rekao Plenković.

Podizanje razine kreditnog rejtinga potom je prokomentirala i Irena Weber iz Hrvatske udruge poslodavaca, koja je pojasnila kako se kreditni rejting između ostalog odražava i na financijsku stabilnost države, a utječu i na građane.

– Upravo zato mi i sada i svjedočimo puno nižim kamatnim stopama i za građane i za gospodarstvo u odnosu na mnoge europske države, što prije 15 godina mogli smo samo sanjati, rekla je Weber, prenio je dnevnik.hr.

Kako se živi u današnjim naseljima i što je sve u njima manjkavo prema procjeni stručnjaka, na primjeru jednog od netom izgrađevih na području stare zagrebačke četvrti Peščenice, pročitajte ovdje.