Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 3 d 12.11.2026

Stojčić tvrdi da je zamah hrvatskog turizma u proteklom desetljeću također imao i one manje dobre strane o kojima se u javnosti previše ne govori | foto: Unsplash
Izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić, prorektora za poslovanje Sveučilišta u Dubrovniku proveo je istraživanje ”The effect of tourism activity on housing affordability”, odnosno ”Učinci turizma na priuštivost nekretnina”. Istraživanje je objavljeno u časopisu Annals of Tourism Research, jednom od top pet svjetskih časopisa iz područja turizma te drugom najboljem iz područja sociologije. Štoviše, Stojčić je surađivao s domaćim istraživačima, Maruškom Vizek s Ekonomskog instituta i Josipom Mikulićem s Instituta za turizam.
Stojčić tvrdi da u kategoriji stanova, koja je većini građana najzanimljivija, godinama svjedočimo rastu cijena nekretnina, koja pak ne prati rast kupovne moći. Sukladno tome, nalazimo se na začelju ljestvice po priuštivosti nekretnina, odnosno omjeru između medijalne cijene četvornog metra stana i prosječnog neto dohotka po zaposlenom.
Naime, Dubrovnik je još 2016. godine bio među top pet jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj s najmanjom priuštivosti nekretnina. Tako su njegovi stanovnici za prosječni dohodak sebi mogli priuštiti 4,3 četvorna metra stambenog prostora, navodi Stojčić. Takav trend održao se do 2019. godine, zapravo zadnje godine za koju postoje podaci. Štoviše, Dubrovnik je postao mjesto s najmanjom priuštivosti nekretnina, što znači da se za prosječni godišnji dohodak moglo priuštiti svega 3,1 četvornih metara stana.
S druge strane, u isto su vrijeme stanovnici Zagreba sebi mogli s godišnjom zaradom priuštiti 6,8 četvornih metara stana, a stanovnici Zadra i Splita 5, odnosno 4,2 četvorna metra.
Ovaj rad je, nastavlja Stojčić, proizvod jednog većeg projekta TOURCRO kojeg nekolicina hrvatskih znanstvenika provodi već drugu godinu i to uz financiranje Hrvatske zaklade za znanost. Naime, iako ideja o istraživanju postoji već dugi niz godina, do njenog je sazrijevanja i realizacije došlo tek 2019. godine.
Stojčić tvrdi da je zamah hrvatskog turizma u proteklom desetljeću također imao i one manje dobre strane o kojima se u javnosti previše ne govori. Zbog činjenice da u Hrvatskoj postoji samo nekoliko istraživanja koja se bave tom temom, Stojčićev tim je osmislio projekt kojem je glavni cilj bio istražiti utjecaj turizma na tržište nekretnina.
Međutim, kako su dublje ulazili u priču te analizirali kanale kroz koje se učinci turizma prelijevaju i na ostatak gospodarstva, mogli su vidjeti da su nekretnine samo jedan dio priče. Zbog toga su istraživanje proširili i na među-sektorske učinke na tvrtke i prostorne dosege tih učinaka.
Štoviše, iduće godine je u planu i nastavak istraživanja kroz koji će se nastojati odgovoriti na pitanje jesu li koristi od oblika turizma u Hrvatskoj veće od njegovih troškova po lokalno stanovništvo, navodi Stojčić. Osim toga, dio dosadašnjeg istraživanja, koji se odnosi na utjecaj priuštivosti nekretnina s obzirom na turizam i u svijetu je neistražena tema.
Tako se postojeća istraživanja većinom bave utjecajem na cijene nekretnina, dok je pitanje njihove pruštivosti u drugom planu. Stojčić naglašava da je njegov tim zanimao upravo taj aspekt i to zbog činjenice da se odražava na kvalitetu življenja lokalnog stanovništva.
Štoviše, njihovo je istraživanje obuhvatilo razdoblje od 2012. do 2018. godine, a nastojali su za svaki grad i općinu u Hrvatskoj procijeniti izloženost masivnosti, sezonalnosti i sveukupnu ranjivost na turistička kretanja i to pomoću nedavno razvijenog indeksa ranjivosti lokacije na turizam.
– Utvrdili smo da je u promatranom razdoblju na gotovo cijelom obalnom području došlo do porasta ranjivosti na turistička kretanja, ali i da je na kraju promatranog razdoblja znatno veći udio gradova i općina u kojim je zabilježena turistička aktivnost. Zanimljivo je da Dubrovnik u ovom razdoblju nije bio u skupini najranjivijih destinacija, dijelom zbog činjenice da kod nas prije pandemije sezonalnost nije bila toliko ograničena u ljetnim mjesecima kao u nekim drugim dijelovima zemlje i sezona je trajala znatno duže, kaže Stojčić.
Naime, kada je riječ o učincima turizma na mogućnost kupnje nekretnina kod lokalnog stanovništva, onda postoji pozitivna i manje pozitivna strana priče.
– Pozitivna verzija priče kaže kako dionicima, uključenim u lanac dodane vrijednosti turizma, raste kupovna moć, što bi u konačnici trebalo doprinijeti većoj kupovnoj moći i kvaliteti življenja. Ona manje pozitivna verzija kaže da zbog rasta intenziteta dolazaka, dolazi do gentrifikacije destinacija, pretvaranja stambenih nekretnina u smještajne kapacitete, iseljavanja stanovništva i gubitka autohtonosti, rekao je Stojčić. Osim toga, dodao je također da ih je zanimalo jesu li učinci povećanja intenziteta turizma značajniji od onih povezanih s njegovom sezonalnosti.
Naglašava i da je proteklih godina niz znanstvenika upozorio na činjenicu da našu zemlju odlikuje najviša stopa sezonalnosti turizma na Mediteranu. Štoviše, rezultati istraživanja koje je proveo sa svojim timom ukazuju na to kako je učinak sezonalnosti na priuštivost nekretnina zapravo snažniji od učinka masovnosti. Te je učinke također moguće povezati s procesima kao što su nestabilnost zaposlenja i primanja sezonalnih radnika, potom periodična prenapučenost te niska iskoristivost kapaciteta.
Štoviše, sve skupa negativno utječe na kvalitetu življenja, ali umanjuje i sposobnost rješavanja stambenog pitanja lokalnog stanovništva, tvrdi Stojčić. U skladu s tim, ističe da je niska priuštivost nekretnina izuzetno veliki problem za sve kategorije domaćeg stanovništva, a posebice se ističu mladi koji nemaju puno prilika za rješavanje svojeg stambenog stanja.
Kao veliki problem navodi i nedostatak domaće radne snage koja je povezana s problemom stambenog pitanja, kao i da su znanstvenici već prije upozoravali da ovakav model vodi smanjenoj sklonosti obrazovanju. Stojčić tvrdi da su u istraživanju došli i do spoznaje prema kojoj je mogućnost rasta poduzeća manja u odnosu na sredine koje imaju diverzificiraniju ekonomsku strukturu.
Rješenje koje pak zagovaraju je promjena modela turizma koji imamo te naglašavaju da je u većini gospodarstava u svijetu turizam zapravo nadgradnja aktivnosti primarnog i sekundarnog sektora, a nikako ne glavni pokretač. Sukladno tome, nije dovoljno samo promijeniti oblik dosadašnjeg turizma, već tražiti i poticati diverzifikaciju gospodarstva kroz djelatnosti koje mogu egzistirati uz turizam.
Stojčić je također rekao da trenutno nije moguće komentirati je li Dubrovnik najranjivija destinacija s obzirom na to da još uvijek traje sezona. Također, rekao je da se podaci o priuštivosti nekretnina kod nas uobičajeno računaju s vremenskim pomakom.
– Uzrok tome je dostupnost podataka. Tako i Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske za 2020. godinu iz srpnja 2021. kojeg svake godine izdaju Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ekonomski institut navodi kao zadnje dostupne podatke o priuštivosti nekretnina upravo one iz 2019. Izgledno je da su se prethodni trendovi na našem području prelili i u 2020. godinu. S jedne strane, i u 2020. nastavljen je rast ostvarenih medijalnih cijena metra kvadratnog stanova i obiteljskih kuća. S druge strane, značajan dio prošle godine prošao je u stanju lockdowna, a i turistički dolasci bili su daleko od razina kojim svjedočimo ove godine. Sve to ograničilo je mogućnosti rasta plaća na našem području. Za konkretne podatke morat ćemo se strpiti još neko vrijeme, ali na temelju dostupnih informacija već sada je izgledno da ćemo i dalje biti među sredinama s najnižom priuštivosti nekretnina u Hrvatskoj, reko je Stojčić.
Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 3 d 12.11.2026
Pročistač od 37 milijuna eura gradi se u Velikoj Gorici: Sve počinje s jednom inženjerkom
U Velikoj Gorici gradi se novi pročistač otpadnih voda, a iza projekta krije se posao koji počinje mnogo prije prvog zamaha lopate.
11:34 4 d 11.11.2026
Grade ono što ostaje desetljećima: Zidari, tesari i armirači u fokusu
Zidari, tesari i armirači čine temelj svakog projekta. Njihovo iskustvo često odlučuje o kvaliteti cijele građevine, a evo što sve rade.
13:53 10 d 05.11.2026
Razmišljate o gradnji kuće na kredit? Evo što sve trebate znati
Donosimo sve informacije o podizanju kredita za gradnju kuće i kako vam kreditni posrednici mogu pomoći da lakše, brže i jeftinije dođete do kredita.
10:40 13 d 02.11.2026
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 45 d 01.10.2026
Država u zakup daje 'poslovnjake': Nećete vjerovati koliko traže za 19 kvadrata uz Stradun bez WC-a
Za 25 nekretnina u 11 hrvatskih gradova moguće je licitirati do sredine prosinca, a pojedine početne zakupnine višestruko su niže od tržišnih.
16:02 2 d 13.11.2026
U najbrže rastućem kvartu u Zagrebu još 76 stanova: Izdana dozvola, dio parkinga bit će pod zemljom
U jednom od najbrže rastućih naselja, niknut će nova stambeno-poslovna zgrada. Prije koji dan izdana građevinska dozvola otkriva detalje o projektu.
12:42 2 d 13.11.2026
Veličanstvena transformacija riječne obale: Na prostoru od 2,5 hektara, plato i tri poslovne zgrade
Talijanski ured osmislio je transformaciju obale rijeke u Podgorici. Promijenit će 2,5 hektara i novim poslovnim sadržajima povezati grad s Moračom.
16:10 4 d 11.11.2026
Kupci uz cijenu zemljišta plaćaju geodetske radove, uređenje okućnice, procjenu, upise, dio troškova oglasa i porez na promet nekretnina.
10:34 4 d 11.11.2026
Nakon dvije neuspjele dražbe, dio nekadašnje tvornice u središtu Bedekovčine nudi se za četvrtinu procjene.
06:15 5 d 11.11.2026
Država prodaje stan od 15 kvadrata bez WC-a i priključaka: Cijena je preko 50 tisuća eura
U državnoj ponudi našli su se i stanovi bez osnovnih priključaka, a za neke nekretnine traži više od 3.000 eura po četvornom metru.
16:33 5 d 10.11.2026
Aktualna gornja granica komunalnog doprinosa temelji se na prosječnim troškovima građenja iz 2018. godine, što više nema veze sa stvarnošću.
13:03 5 d 10.11.2026
Kakve aktivnosti imaju učenici nakon sve nastave u cjelodnevnoj? Ovo je B1 i B2 program
Nakon redovite nastave i potpomognutog učenja slijede B1 i B2 program. Radi se o izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima.
06:00 3 h 16.11.2026
Treba li ukinuti ocjene u prvom razredu? Čak 85 posto prvašića u Hrvatskoj prolazi s odličnim
Prošle je godine vrtoglavih 85,49 posto prvašića imalo opći uspjeh odličan, dok ih je 49,33 posto razred završilo s 5,0. Što im to govori?
07:40 1 d 15.11.2026
Božićnice za umirovljenike dijeli više od 50 gradova i općina: Iznosi od 30 do 600 eura
Božićnice umirovljenicima i starijim osobama dijeli 27 gradova i 24 općine. Iznosi se trenutačno kreću od 30 do 600 eura.
06:58 1 d 15.11.2026
Dom za starije uzima mlijeko i mliječne proizvode: Tjedno piju od tri do četiri jogurta
Mlijeko i mliječne proizvode osječki Dom za starije kupuje od Dukata. Treba im čak 34.600 litara mlijeka, a kupuju i više vrsta sireva.
06:57 1 d 15.11.2026