Split 3: Esej o osobnosti jednog neponovljivog projekta i urbane ideje

Kada je nakon Drugog svjetskog rata došlo do velikih migracija ljudi, urbanisti i arhitekti onoga vremena bili su primorani osmisliti nove stambene prostore u brojnim gradovima. Iznimka nije bio ni Split, čija se populacija do 1980-ih godina upeterostručila. Kao odgovor na demografski rast nastaje Split 3.

Iako nikad nije u potpunosti realiziran, projekt Split 3 ulazi u anale urbanizma i arhitekture 20. stoljeća.

Split, koji je nakon Drugog svjetskog rata rastao u dvije etape, dolazi u 60-im godinama prošloga stoljeća do demografski-urbanističke točke pucanja. Grad je prepun ljudi te žudi za novim urbanističkim rješenjem stambenog pitanja brojnih ljudi. Kao odgovor na stanje u Splitu 1968. godine izlazi natječaj za urbanističku ideju izgradnje novog stambenog dijela- Splita 3.

Pobjedu na natječaju odnosi slovenski urbanistički projekt čiji su kreatori bili Vladimir Mušić, Marjan Bežan i Nives Starc. Ubrzo nakon urbanističkog provodi se i arhitektonski natječaj na kojem pobjeđuju Dinko Kovačić i Mihajlo Zorić. Tako nastaje grupa koja je predvodila proces kreiranja i izgradnje Splita 3.

View this post on Instagram

A post shared by Marko (@objektiivi)

-Gradovi su kao i ljudi, imaju svoje sudbine i civilizacijske stečevine, navodi arhitekt Dinko Kovačić u svom eseju o projektu Split 3. U svom postojanju, dodaje Kovačić, gradovi imaju prijelomne trenutke koji su uvjetovani društvenim, političkim i gospodarskim utjecajima. Bila je to nit vodilja u procesu stvaranja arhitekture Splita 3. Ideja o dijelu grada koji će biti živ poput čovjeka te se s njim i s prirodom prožimati u svom postojanju.

U istom periodu Zagreb prolazi svoju ”splitsku priču”. Populacija grada se ubrzano povećava, a prostora za izgradnju novih objekata manjka. U realizaciju tada kreće projekt zagrebačkog gradonačelnika Većeslava Holjevca, izgradnja Zagreba ”preko Save”. Tako se u istom periodu, u dva najveća hrvatska grada, realiziraju projekti čiji su rezultat planska urbanistička gradnja Novog Zagreba i Splita 3.

Novi suživot prostora i ljudi

Gradski projekt ostvarivanja novog Splita koji se naslanja na grad nastao je na površini velikoj 340 hektara. – Prvi se put osjetio europski duh u ustaljenoj socijalističkoj praksi urbanizma, navodi Kovačić. Njegova arhitektonska rješenja u Splitu 3, poput ulice braće Borozan i ulice Dinka Šimunovića i danas su velebni primjeri arhitektonskog rukopisa 60-ih godina prošloga stoljeća. U svom eseju Kovačić objašnjava kako je misao vodilja svih uključenih u projekt Split 3 bila spoznaja da ljudi rastu družeći se s prostorom, postaju bolji.

Stambena ulica braće Borozan, na kojoj su radili arhitekti Dinko Kovačić i Mihajlo Zorić, prikaz je istovremenog sukoba surovog terena i suvremene arhitekture. Arhitekti ne žele poništiti ono na čemu njihova djela nastaju, već visoke nebodere naslanjaju na prirodu koja ih je ondje zatekla, kao da se međusobno bore i nadopunjuju. – Kao da smo zasijali betonsko sjeme, pa mu je dah života i manje ili više plodno tlo zaustavilo ili podarilo prirodni rast, objašnjava Kovačić.

View this post on Instagram

A post shared by @jugoprojekt

Sve je u Splitu 3 bilo prilagođeno mediteranskom stilu života. Ulice koje su povezivale betonske divove, parkovi, klupe i zelenilo prilagođeni su novom prostoru, njegovim stanovnicima. Svaka ulica postaje okupljalište građana koji sjede u sjeni oleandra, igraju kartaške igre, odmaraju.

Nikad završen projekt

U periodu izgradnje Splita 3 izgrađen je niz stambenih zgrada koje su okrenute ka obali te ju gradnjom horizontalno prate, a unutar kojih se nalazi 14.000 stanova. Ipak, unatoč zamahu i euforiji koja je pratila cijeli projekt, on nikada nije dovršen. Administrativnog naziva ”Treći gradski rajon” postaje projekt koji iz brojnih razloga pada u sjenu splitske organizacije Mediteranskih igara 1979. godine. Novac se preusmjerava, a gradnja staje.

Svojom vizurom, životom i pričama stanara Split 3 i danas privlači pozornost struke i javnosti. O njemu su napisani brojni znanstveni radovi, a nije ga zaobišla ni suvremena umjetnost kojoj služi kao inspiracija za filmsku i glazbenu umjetnost. Ipak, nije u Splitu 3 sve ostalo onako kako su početno urbanisti i arhitekti zamislili i projektirali. Nova gradnja često zanemaruje ideje arhitekture prošlog stoljeća, a brojni sadržaji prenamjenjuju se u neke nove što je potaklo i udruživanje stanara kako bi očuvali dio grada, kao i dio njegove povijesti.