Velike novosti: bauštela.hr ima novi dizajn, a uvodimo i pretplatu
Portal bauštela.hr ima novo ruho i još jednu važnu novost - uvodimo pretplatu. Naši pretplatnici čitaju sve članke nesmetano i bez oglasa.
12:00 1 d 24.03.2026

riječna barijera | pixabay
23.7.2024. na portalu bauštela.hr objavljen je članak naslovljen „Po nalogu EU planira se ukloniti 27 slapova s Korane, stanovnici nisu sretni“, a koji tematizira projekt „Free Korana river“. U sklopu ovog projekta, udruge Zelena akcija i Eko Pan te tvrtka BIOTA d.o.o. provode mapiranje i kategoriziranje umjetnih barijera na rijeci Korani u svrhu identificiranja onih koje negativno utječu na bioraznolikost rijeke Korane, a na osnovu čega će se dati prijedlog uklanjanja nekih od istraživanih barijera. Paralelno s terenskim radom, održavaju se i sastanci s relevantnim dionicima.
Objavljeni članak sadrži čitav niz netočnih tvrdnji i pogrešnih interpretacija od kojih se čak tri nalaze u samom naslovu članka. Kao prvo, naslov implicira da se projekt (odnosno inicijativa, kako ga se u tekstu naziva) provodi po nalogu EU. Istina je da se ciljevi projekta uklapaju u širi politički i pravni okvir koji je postavila Europska unija, prvenstveno cilj o oslobađanju 25.000 km rijeka slobodnog toka, a koji je uvršten u Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030., kao i u nedavno usvojeni Zakon o obnovi prirode. Ove dokumente i ciljeve EU nije ni na koji način nametnula, već su o njima raspravljale i glasale sve članice EU-a, uključujući Republiku Hrvatsku. Motiv za usvajanje bilo je adresiranje eskalirajuće krize bioraznolikosti, pri čemu riječni ekosustavi predstavljaju neke od globalno najugroženijih, upravo zbog brojnih umjetnih prepreka na rijekama. No, ono što je u ovoj priči možda bitnije jest da EU ni na koji način ne stoji iza ovog konkretnog projekta, niti kao financijer, niti kao promotor. Projekt financira nizozemska zaklada European Open Rivers Programme, posvećena vraćanju europskih rijeka u što prirodnije stanje. Informaciju o financijeru i iznosu financiranja od prvoga dana jasno komuniciramo, a lako je provjerljiva na našim web stranicama.
Kao drugo, spominje se uklanjanje slapova, što može dovesti do pogrešne percepcije da projektni partneri zagovaraju uklanjanje prirodnih slapova s Korane. Štoviše, čini se da rečenica „Međutim, dok se inicijativa na europskoj razini usmjerava uglavnom na uklanjanje umjetno građenih barijera kakve su uklonjene s Bijele rijeke, iz Karlovca se tvrdi kako udruga s Korane planira ukloniti, ni manje ni više – slapove rijeke koji s jedne strane možebitno imaju zaštitnu ulogu za grad“ implicira upravo to. Na nazivanju barijera slapovima inzistiraju kritičari projekta, no slapom se može nazvati svaki vertikalni pad vode preko prepreke, bila ona prirodnog ili umjetnog podrijetla. U tom smislu će i neke od barijera čije ćemo uklanjanje predložiti na kraju projekta možda biti „slapovi“, no važno je razjasniti da naš projekt „cilja“ isključivo na umjetne barijere.
Kao treće, u naslovu se spominje uklanjanje 27 barijera što je još jedna pogrešna interpretacija. Naime, ta brojka predstavlja barijere koje smo uspjeli identificirati na temelju javno dostupnih podataka prije početka samog projekta. Dosadašnja terenska istraživanja pokazala su da je taj broj i veći, no to nipošto ne znači da će sve te barijere biti uklonjene. U sklopu ovog projekta zapravo nije predviđeno nikakvo uklanjanje prepreka, već isključivo njihovo identificiranje i kategoriziranje prema utjecaju na živi svijet. Osim toga, mi kao udruge možemo samo predložiti uklanjanje onih barijera za koje rezultati terenskih istraživanja pokažu da imaju najizrazitiji negativni utjecaj na bioraznolikost, no konačna odluka o tome koje će se barijere (ako ijedna) na kraju uklanjati svakako neće biti naša, a uklanjanje se sigurno neće provoditi bez široke međusektorske rasprave i odobrenja nadležnih tijela.
Zaključno, kroz tekst se na više mjesta provlači pogrešna tvrdnja da projekt („inicijativa“) trenutno stoji jer se čeka odobrenje lokalne politike. Točno je pak da projekt kontinuirano traje od 1.2.2024., terenska istraživanja su u tijeku, održavaju se sastanci s dionicima, a finalni rezultati projekta bit će predstavljeni javnosti početkom iduće godine.
Velike novosti: bauštela.hr ima novi dizajn, a uvodimo i pretplatu
Portal bauštela.hr ima novo ruho i još jednu važnu novost - uvodimo pretplatu. Naši pretplatnici čitaju sve članke nesmetano i bez oglasa.
12:00 1 d 24.03.2026
Ovaj posao su htjeli najveći! Kreće rekonstrukcija kultnog odmorišta na autocesti
Nekada kultni motel na autocesti postat će odmorište s nadvožnjakom. Poznate tvrtke borile su se za milijunski posao, no samo je jedan pobjednik.
10:28 4 h 25.03.2026
Od mostova do nebodera: Zašto je čelik nezamjenjiv u građevinarstvu
U vremenu kada građevinski projekti postaju sve zahtjevniji, čelik se nameće kao pravo rješenje.
17:02 22 h 24.03.2026
Zeleno svjetlo za gradilište Pomgrada od 14 milijuna eura, ovu uvalu nitko nije taknuo od 1954.
U šibenskoj luci uskoro započinje projekt vrijedan 14,4 milijuna eura, kojim se planira izgradnja spojne obale između gata Dobrika i obale Rogač.
16:59 22 h 24.03.2026
Ploha A1 na najpoznatijem odlagalištu otpada dala je svoje, a na početak radova čekalo se zbog žalbenog postupka na javnu nabavu.
16:07 23 h 24.03.2026
Zagreb će na ljeto opet biti gradilište: 'Ne možemo dopustiti da komadi nadvožnjaka krenu padati'
U Zagrebu se sprema još jedno ljeto intenzivnih radova na postojećoj infrastrukturi. Rekonstruirat će se ceste, nadvožnjaci i skretnice.
14:47 1 d 24.03.2026
Ovdje su se mulovi gradili kako je tko htio, a sada problematična otočka luka ide u rekonstrukciju
Uvala na Korčuli godinama vapi za uređenjem obalnog pojasa, a sada je projekt pred aktivacijom. Zna se i kako će izgledati.
10:29 1 d 24.03.2026
Pregled najvećih hrvatskih željezničkih projekata: Evo u kojoj su fazi mega radovi na prugama
Hrvatske željeznice prolaze kroz veliki investicijski ciklus vrijedan stotine milijuna eura. Od Zagreba do granica, pruge se moderniziraju, dograđuju
16:31 1 d 23.03.2026