Europski sud prelomio: Traže izbacivanje kineskih i turskih tvrtki s gradilišta u Hrvatskoj
Još u prosincu 2022. godine na snagu je stupila Uredba o stranim subvencijama, jer se smatralo kako je tržišno natjecanje narušeno zbog pojave kompanija trećih zemalja. Priča sada dobiva svoj nastavak. Prema objavi Europskog suda 22. listopada oni gospodarski subjekti iz treće zemlje koji s Unijom nisu sklopili međunarodni sporazum u području javne nabave više se na tom području neće moći pozivati na jednako postupanje. Jedna od zemalja koja s EU nema potrebni sporazum je Turska.
Radnici na gradilištu | Foto: Unsplash
U prosincu 2022. godine na snagu je stupila Uredba o stranim subvencijama, iliti Foreign Subsidies Regulation (FSR). Uredba je predložena jer je tržišno natjecanje bilo narušeno zbog pojave subvencioniranih kompanija iz trećih zemalja. Prema novom priopćenju Europskog suda, oni gospodarski subjekti iz treće zemlje koji s Unijom nisu sklopili međunarodni sporazum u području javne nabave ne mogu se pozivati na jednako postupanje na tom području.
Treće zemlje na EU tržištu
– Ako između Europske unije i treće zemlje nije sklopljen međunarodni sporazum u području javne nabave, gospodarski subjekti iz te treće zemlje ne mogu se pozivati na odredbe direktive koja je relevantna u tom području kako bi nastojali sudjelovati u postupku javne nabave u Uniji na ravnopravnoj osnovi u odnosu na ponuditelje iz država članica ili trećih zemalja koje obvezuje takav sporazum, stoji u priopćenju.
Uzimajući u obzir isključivu nadležnost Unije na području zajedničke trgovinske politike, nacionalna tijela pritom nisu ovlaštena primjenjivati nacionalne odredbe kojima se prenose pravila sadržana u toj direktivi na gospodarske subjekte iz treće zemlje koja nije sklopila takav međunarodni sporazum s Unijom.
Sve zbog izgradnje željeznice
Presuda je donesena nakon pokretanja postupka javne nabave za izgradnju željezničke infrastrukture koja povezuje dva grada u Hrvatskoj. Kolin Inșaat Turizm Sanayi ve Ticaret (Kolin), društvo s poslovnim nastanom u Turskoj, osporavao je zakonitost odluke o dodjeli nabave drugom ponuditelju.
U okviru postupka povodom tog pravnog sredstva, nadležni nacionalni sud zatražio je od Suda pojašnjenje okolnosti u kojima naručitelji mogu na temelju direktive koja je relevantna za javnu nabavu nakon isteka roka za dostavu ponuda zatražiti od ponuditelja ispravke ili razjašnjenja njihove inicijalne ponude. Sud je ipak odlučio o dopuštenosti zahtjeva koji mu je podnesen.
Nova pravila za Turke
Sud je istaknuo kako je u odnosu na određene treće zemlje Unija obvezana međunarodnim sporazumima. Poglavito Sporazumom Svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi (GPA).
Sporazumima se jamči ravnopravan i recipročan pristup gospodarskih subjekata javnoj nabavi zbog čega, kao u ovom slučaju naručitelji iz država članica ne smiju najpovoljnije postupati s gospodarskim subjektima iz trećih zemalja koje su potpisnice takvog sporazuma u odnosu na gospodarske subjekte iz Unije. Gospodarski subjekti pak iz tih trećih zemalja mogu se povezivati na odredbe te direktive.
– Nasuprot tomu, gospodarski subjekti iz trećih zemalja koje, poput Turske, nisu sklopile takav međunarodni sporazum s Unijom ne mogu sudjelovati u postupku javne nabave u Uniji zahtijevajući jednako postupanje u odnosu na ponuditelje iz država članica ili ponuditelje iz trećih zemalja koje takav sporazum obvezuje. Također, oni se ne mogu pozivati na odredbe direktive koja je relevantna u području javne nabave kako bi osporili odluku o dodjeli predmetne nabave, navodi priopćenje Suda.
Međunarodni sporazumi
Naposljetku, Sud smatra da je pitanje pristupa gospodarskih subjekata iz trećih zemalja postupcima javne nabave u državama članicama obuhvaćeno područjem u kojem Unija ima isključivu nadležnost. Stoga, kad je riječ o tom pristupu, države članice nisu ovlaštene donositi ili usvajati pravno obvezujuće akte opće primjene, čak ni u slučaju kad Unija nije usvojila primjenjive akte u tom području.
U slučaju nepostojanja takvog akta, na naručitelju je da procijeni, u svakom slučaju zasebno, treba li dopustiti sudjelovanje u postupku javne nabave gospodarskim subjektima iz treće zemlje koja s Unijom nije sklopila međunarodni sporazum u području javne nabave. Ako takav gospodarski subjekt osporava provedbu postupka, njegovo se pravno sredstvo može razmatrati samo s obzirom na nacionalno pravo, a ne pravo Unije.
Sud u tom pogledu presuđuje da nacionalna tijela ne mogu zahtijevati od naručitelja da na gospodarske subjekte iz trećih zemalja koje nisu sklopile međunarodni sporazum s Unijom primjenjuju nacionalne odredbe kojima se prenose pravila sadržana u Direktivi o javnoj nabavi. Stoga Sud proglašava zahtjev za prethodnu odluku nedopuštenim. Cjelovitu odluku pronađite ovdje.
Europska unija nastojat će smanjiti emisije povećanjem učinkovitosti zgrada. Koliko možete uštedjeti obnovom i tako povećati vrijednost nekretnine pročitajte ovdje.
