Hrvatskoj pripale još tri nekretnine iz SFRJ: Titova palača u New Yorku prodaje se za 50 mil. dolara
Hrvatska je do sada zaradila 200 milijuna kuna od prodanih objekata u kojima su nekada bila smještena diplomatsko-konzularna predstavništva bivše Jugoslavije, a koji su joj pripadali prema Ugovoru o sukcesiji i sukcesijskom ključu od 23,5 posto. Neke objekte je stavila u funkciju, a neke će obnoviti od novca kojeg će zaraditi prodajom.
New York | foto: Unsplash
Zgrada na Petoj Aveniji u New Yorku služila je za kao Stalna misija pri UN-u, a sada se pojavio ozbiljan kupac pa bi iznos mogao biti i viši od procijenjene vrijednost od 50 milijuna dolara. Od novca koji će dobiti od prodaje Titove palače, dio će se utrošiti za obnovu diplomatskih ili konzularnih predstavništva u Buenos Airesu, New Delhiju i Wellingtonu, a čija je podjela potvrđena na zadnjem sastanku stalnog odbora za podjelu u Sarajevu, prenosi Večernji list.
Nakon preuzimanja, Hrvatska će palaču urediti i ondje smjestiti svoje veleposlanstvo u Buenos Airesu. Ta palača ima posebnu važnost zbog bogate povijesti te je hrvatska dijaspora u Argentini izrazila želju da ona ostane u hrvatskom vlasništvu. Palača od više od 800 metara kvadratnih bila je u vlasništvu Nikole Mihanovića, najbogatijeg i najutjecajnijeg iseljenika u dijaspori. On je palaču u Argentini darovao tadašnjoj Kraljevini SHS za potrebe veleposlanstva, a od tada su je koristile i Kraljevina Jugoslavija te SFRJ.
Pregovori su trajali dugo
Podjela diplomatsko konzularne imovine bivše države počela je 2004. godine, uz zastoje, kada je Ugovor o pitanju sukcesije iz 2001. Godine stupio na snagu. Prvo su preuzete i podijeljene nekretnine iz tzv. “regije OECD”, od kojih su većina bile u lošem stanju. Ti objekti bili su preveliki i bez ozbiljnijeg ulaganja nije ih bilo moguće staviti u funkciju, pa se kalkuliralo od početka što je isplativije, ulagati ili prodati.
U New Delhiju i Braziliji bivša je država imala komplekse od po tri nekretnine sagrađene na zemljištu država primateljica, zbog čega se nekretnine nisu mogle zajednički prodati, već je uložen napor u pronalaženje modela zajedničkog korištenja.
U konačnici je to i dogovoreno, pri čemu je Hrvatska zgradu veleposlanstva u Braziliji podijelila sa Sjevernom Makedonijom na dvije funkcionalne cjeline s posebnim ulazima i pripadajućim zemljištem, za veleposlanstvo i rezidenciju.
