[IZBORI ’21] Davor Nađi o pet infrastrukturnih projekata koji će promijeniti Zagreb
Davor Nađi, kandidat za zagrebačkog gradonačelnika ispred stranke Fokus, kazao je kako je on jedini kandidat koji bi komunalni doprinos smanjio 30 – 70 posto, što, navodi, pojeftinjuje investicije u privatnom sektoru gdje na većim projektima govorimo o višemilijunskim uštedama. No, kako stoji kada je u pitanju infrastruktura u gradu Zagrebu? Njegove planove, otkrit ćemo vam u nastavku.
Donosimo pet infrastrukturnih projekata za grad Zagreb iz programa Davora Nađija | foto: Facebook; bauštela.hr
U nedjelju, 16. svibnja 2021. godine, održat će se lokalni izbori na kojima će građani moći odabrati općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike, izbori za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave te izbori za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina.
No, jedna od najvećih bitki bit će ona za Zagreb. Nakon čak dva desetljeća vodstva Milana Bandića, glavni grad Hrvatske imat će priliku odabrati novo vodstvo koje će čekati poprilično zahtjevan zadatak – od obnove grada nakon potresa, preko rješavanja problema otpada pa sve do brojnih infrastrukturalnih pitanja.
Davor Nađi, kandidat za zagrebačkog gradonačelnika ispred stranke Fokus, kazao je kako je on jedini kandidat koji bi komunalni doprinos smanjio 30 – 70%, što, navodi, pojeftinjuje investicije u privatnom sektoru gdje na većim projektima govorimo o višemilijunskim uštedama.
Nađi naglašava kako je jedini najavio ukidanje prireza što je vrlo bitno u sektoru u kojem manjka radne snage s obzirom da to znači rast neto plaće bez rasta opterećenja za poslodavca.
– Također, treba istaknuti i da se veliki prostori poput Gredelja i Velesajma trebaju hitno staviti u funkciju kroz nove investicije. Jedini sam od kandidata i jasno rekao gdje bih napravio uštede u proračunu kako bih osigurao financijski prostor za ta porezna rasterećenja, ali i dodatnih 1,2 milijarde kuna godišnje za nove investicije. Ako bi se to usmjerilo u projekte sufinancirane 85% kroz EU fondove, to bi značilo do kraja mandata oko 30 milijardi kuna investicija više nego do sada, objasnio je 31-godišnji kandidat.
Pet infrastrukturnih projekata
No, krenimo na 5 projekata koje bi pokrenuo ukoliko bi zasjeo u gradonačelničku fotelju.
1. Bolnica Blato
U Novom Zagrebu nema niti jedna bolnica, a mostovi često budu prometno zakrčeni, stoga je to nužnost. Kao gradonačelnik bih taj projekt sigurno postavio za prioritet. Jedan dio projekata iz Fonda za oporavak i otpornost će se moći u 100% iznosu financirati iz EU sredstava te bih prema Vladi RH upravo taj projekt nominirao za takvu vrstu financiranja.
2. Izmještanje autobusnog kolodvora
Zagreb je trenutno prometno u vrlo lošem stanju, a posljedično ima i lošu kvalitetu zraka. Jedan od faktora koji tome doprinosi je sigurno i velik broj autobusa koji dnevno idu na autobusni kolodvor gotovo u centar Zagreba, a radi se o međužupanijskim linijama. Stoga bi pored planirane bolnice u Blatu izgradio i novi autobusni kolodvor, a taj projekt bih financirao prodajom postojećeg autobusnog kolodvora s obzirom da se radi o izuzetno atraktivnoj lokaciji.
Time bi se tisuće autobusa dnevno maknulo iz centra grada i zagrebačkih mostova, a putnike prema Zagrebu usmjeravalo na javni gradski prijevoz. To bi smanjilo gužve u gradu, a manji broj autobusa u gradu znači i bolju kvalitetu zraka. Lokacija Blato je vrlo blizu obilaznice, stoga je najpogodnija za tu namjenu.
3. Gradnja domova za starije s javnim garažama
U Zagrebu kronično nedostaje domova i dnevnih boravaka za starije osobe, a istovremeno imamo i veliki problem s parkingom pored svake bolnice. Stoga bih na prostoru parkinga svake bolnice dao koncesije privatnim poduzećima da izgrade dom za starije uz uvjet da ispod njega naprave garažu koja se može koristiti za potrebe bolnice. Trošak izgradnje garaže bi se smatrao koncesijskom naknadom. Vjerujem da bi to za investitore bilo izuzetno atraktivno jer, s obzirom da su stariji ljudi ipak češći korisnici zdravstvenih ustanova, lokacija doma za starije pored bolnice je idealna. Istovremeno, izgradnjom garaže rješava se problem parkiranja kod bolnica. Po tom modelu bi gradnju omogućili kod svake bolnice.
4. Gradnja postrojenja za energetsku oporabu otpada (energane)
Hrvatska je jedna od dvije EU zemlje koje nemaju energanu na otpad. Jedini sam kandidat koji je predstavio novi model gospodarenja otpadom koji bi uključivao i gradnju energane – postrojenja za dobivanje električne i toplinske energije iz otpada koji nije za recikliranje. Ovisno o dimenzioniranju i dodatnim sadržajima, izgradnja takvog objekta bi koštala minimalno 600 milijuna kuna od čega se 85% može financirati iz EU fondova.
Može se ići i na skuplju varijantu, poput energane u Copenhagenu, koja na krovu ima i skijalište koje radi cijelu godinu. To je moguće jer su energane, protivno uvriježenom mišljenju, zapravo najčišći oblik zbrinjavanja otpada jer iz njih izlazi čisti zrak, a pepeo koji ostaje se koristi za proizvodnju asfalta i betona u graditeljstvu. Treba naglasiti i da bi energana kroz supstituciju fosilnih goriva i smanjenjem emisija CO2 donijela uštedu od 173 milijuna kuna u prvoj godini, a kasnije još više zbog porasta količine otpada iz godine u godinu.
5. Metro
Zagreb je sve veći grad, a prometni koridori su gotovo svi narušeni divljom gradnjom. Istovremeno, željeznička pruga radi niz problema – od toga na presjeca grad na pola do toga da zaustavlja oborinske vode koje se spuštaju s Medvednice prema Savi. Dugoročno je jedino prometno rješenje spustiti prugu pod zemlju i napraviti metro.
Moj prijedlog je da se napravi 80 kilometara metroa u sljedećih 10 godina. Cijena takvog megaprojekta bi bila oko 35 do 40 milijardi kuna (ovisno o kretanju cijena s obzirom da je projekt kroz duži period), a ukoliko bi se sufinancirao 85% iz EU fondova, to bi značilo da je financijska komponenta grada svega 5 do 6 milijardi kuna. Dakle manje od milijarde kuna godišnje iz gradsko proračuna što znači da je projekt moguće izvesti. Taj projekt bi obuhvaćao spuštanje postojeće pruge u Zagrebu pod zemlju u sva tri smjera, ali i jednu „kružnu“ liniju koja bi povezala gotovo sve zagrebačke bolnice, ali i zapadni dio grada s Novim Zagreb te Žitnjakom i Dubravom.
