Na ovih 7 zagrebačkih cesta najgore je u autobusu: Brzina putovanja niža od 20 na sat, ali stiže velika promjena!

Svi mi koji svakodnevno izlazimo na ceste, a nismo u autima ni pješice – velika je vjerojatnost da smo, barem nekad, u autobusu. Koliko brzo se krećemo tim prijevoznim sredstvom odredit će doba dana u kojem putujemo pa i linija. U svakom slučaju, projektni zadatak za novu važnu prometnu studiju u Zagrebu pokazuje da je se to gradsko prijevozno sredstvo u 2024. u prosjeku kretalo brzinom manjom od 20 kilometara na sat. Nova studija trebala bi nas spasiti ‘poravnavanjem’ voznog reda, tako da više autobus ne čekamo 20 minuta da bi odjednom došla tri.

Samo dan nakon što smo pisali o groznom stanju karakterističnog čeličnog pročelja zgrade Autobusnog kolodvora Zagreb, gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je njegovo moguće preseljenje na novu lokaciju – Gredelj. U isto vrijeme, u javnoj nabavi osvanuo je predmet Izrade studije optimizacije mreže linija javnog gradskog autobusnog prijevoza u Zagrebu.

Studija će biti iznimno važna jer bi trebala konačno srediti javni autobusni prijevoz u Zagrebu i ubrzati putovanje s trenutnih 17 kilometara na sat. Usluga izrade procijenjena je na čak milijun eura.

Sve više poteškoća u prometu

Tek što je objavljeno da će se uređivati već prilično dotrajalo i oronulo pročelje zgrade Autobusnog kolodvora Zagreb na Aveniji Marina Držića, gradonačelnik Tomašević već dan kasnije je najavio – autobusni će vjerojatno preseliti na Gredelj. Odmah potom stigla je još jedna novost – u sustavu javne nabave osvanuo je i predmet koji se odnosi na izradu Studije optimizacije mreže linija javnog gradskog autobusnog prijevoza u Zagrebu. Studija vrijedna oko milijun eura pokazat će kako ubrzati i generalno poboljšati javni gradski prijevoz autobusima.

– U zadnjih 20-ak godina razvojem cestovne prometne mreže i povećanjem broja osobnih automobila uz nizak stupanj iskorištenja osobnih automobila dolazi do poteškoća u odvijanju prometa i generalno svakodnevnom funkcioniranju grada. Poteškoće se očituju kroz povećana prometna zagušenja u cestovnom prometu, smanjenje razine mobilnosti, povećanje emisije štetnih plinova, buke, vibracija i drugih negativnih čimbenika na zdravlje ljudi i okoliša, stoji na početku Projektnog zadatka za izradu studije.

Na ovim trasama vožnja je najsporija

Stoga, dok je Zagrebački električni tramvaj koji u gradu Zagrebu organizira prijevoz tramvajima, autobusima, uspinjačom, žičarom, u prošloj (2024. godini) prema broju prodanih karata preveo skoro 180 milijuna putnika, u istoj godini eksploatacijska brzina putovanja autobusnih vozila iznosila je 17,96 kilometara na sat.

Najopterećeniji dijelovi autobusne mreže, u kojima su posljedično linije i najsporije putovale, stoji u projektnom zadatku, su Aleja Bologne, Hrvatske bratske zajednice, Avenija Većeslava Holjevca, Jadranski most, Remetinečka cesta, Zagrebačka cesta u Sesvetama, te na Slavonskoj aveniji, i tako dalje.

U okviru Master plana Grada Zagreba te Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije kojim se do 2030. namjerava ojačati promet na tim područjima, uključen je plan razvoja autobusnog prometa u Zagrebu. Da bi se išta promijenilo, prvo je, naravno, potrebno analizirati postojeće stanje te prilagoditi stratešku dokumentaciju na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. Bit će to niz povezanih aktivnosti i zahvata koje će se provoditi istodobno ili u nizu, a usmjerene su prema poboljšanju javnog gradskog prijevoza putnika.

Ekstenzija tramvajskog sustava

Osnovni cilj prilikom podrazumijeva stvaranje plana koji rezultira najboljom mogućom uslugom javnog gradskog prijevoza na području pružanja usluge. Izradu  Studije autobusnog prometa u gradu Zagrebu treba temeljiti na pozitivnim smjernicama za razvoj učinkovitog, sigurnog i održivog javnog prijevoza putnika. Kvaliteta i konkurentnost javnog prijevoza putnika očituju se modalnoj raspodjeli putnika, odnosno u snazi sustava javnog prijevoza da privuče putnike naspram korištenja osobnog vozila, navodi projektni zadatak.

– Osnovni nedostaci javnog gradskog prijevoza na području Grada Zagreba su neredovitost polazaka radi nedostatka vozila i vozača, miješanje s  motornim prometom te nedostatak integracije autobusnih, tramvajskih i željezničkih linija. Okosnicu javnog gradskog prijevoza putnika čini tramvajski prometni sustav, dok autobusne linije, koje uglavnom započinju na tramvajskim okretištima odnosno terminalima, predstavljaju ekstenziju tramvajskog prometnog sustava te imaju ulogu povezivanja rubnih dijelova grada s tramvajskim prometnim sustavom, navedeno je u projektnom zadatku.

Novi vozni red bez ‘dupliranja’ trasa

Svrha Studije je optimizirati mrežu linija javnog autobusnog prijevoza putnika. Konačni cilj je izrada novog autobusnog voznog reda da bi se maksimalno potaknulo korištenje javnog prijevoza.

Kao prioritet, u obzir će se uzeti predvidivost i točnost polazaka, optimizacija voznog reda i poboljšanje brzine prometovanja. Svrha sve u svemu treba istaknuti dva glavna momenta – analizirati postojeći autobusni podsustav, identificirati ključne izazove mreže autobusnih linija, međusobno preklapanje i dupliranje trasa, kao i izostanak vremenske koordinacije intervala.

U skladu s rezultatom analize, treba ažurirati i kalibrirati prijevoznu potražnju, predložiti minimalno četiri različita razvojna koncepta te simulirati izvedeni koncept s utvrđivanjem i usporedbom promjena u operativnim pokazateljima, troškovima te demografskoj i prostornoj pokrivenosti. Izrađivač bi se trebao znati negdje početkom iduće godine, a za izradu će imati čak 16 mjeseci.