Novi prometni pravci Jadran će povezati s Baltikom: Prioritet pruga Zagreb-Rijeka
Hrvatska bi širenjem mega TEN-T koridora trebala ‘protegnuti’ svoje prometne pravce i općenito se puno bolje povezati s ostatkom Europe. Traneuropska prometna mreža (TEN-T) planirana je mreža cesta, željeznica, zračnih luka i vodne infrastrukture u EU. Konkretno, produženjem koridora Baltičko more-Jadransko more u toj mreži, Hrvatska bi dobila važne prometne pravce, među kojima i prugu između Zagreba i Rijeke. Uz to, u planu je i uređenje željezničke i cestovne poveznice Zagreb-Maribor-Graz te još mnogo toga. Svakako bi bilo lijepo kada bi uz ceste, i hrvatske željeznice zasjale novim sjajem.
željeznica | Pexels
Nakon što se prije dvije godine u Vijeću Europske komisije radilo na posljednjoj inačici TEN-T karte, kao dijela TEN-T Uredbe, ova tema je ponovno aktualna. Kad se mijenjala TEN-T Uredba, Hrvatska je Europskoj komisiji predložila produženje koridora Baltičko more-Jadransko more, a bilo je tu i drugih prijedloga za koje se očekuje da će Hrvatsku uvelike približiti ostatku EU. Prošli tjedan, ponovno se govorilo o povezivanju unutar koridora Baltičko more-Jadransko more te se u tom smislu istaknulo prioritetne projekte u budućnosti.
Otkriven prioritetni pravac
Postavljeni su prioriteti unutar koridora, no razgovaralo se i o izazovima u provedbi ključnih infrastrukturnih projekata, a planirani su i budući projekti. Naglasak je bio na novoj pruzi između Zagreba i Rijeke.
– Koridor Baltičko more – Jadransko more nije samo ruta koja povezuje sjever i jug, to je most koji jača gospodarske veze, potiče regionalnu integraciju i promiče održivu mobilnost, izjavio je državni tajnik Ministarstva mora prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić na sastanku s EU koordinatoricom za koridor Baltičko more-Jadransko more Anne Elisabet Jensen.
Veza s Trstom
Podsjećamo, već su održavani sastanci na kojima se raspravljalo o tome kako će preostali dio hrvatskih prometnica biti uključen u Transeuropsku prometnu mrežu. Konkretno, u mrežu se planiralo uključiti luke, ključne cestovne pravce i preostale elemente infrastrukture. Krajnji cilj poboljšanje je hrvatskih luka i infrastrukture unutar države, ali i prekogranične povezanosti, što bi najzad osiguralo bolju povezanost na razini Europske unije.
Hrvatska je u tom smislu, prisjetimo se, tražila produženje koridora Baltičko more-Jadransko more, od Zagreba do luke Rijeka. U radni tekst Uredbe, odnosno posljednju inačicu TEN-T karte, uvršten je prvi od nekoliko prijedloga za koje se Hrvatska zalagala u okviru izmjena TEN-T Uredbe. Prijedlozi Hrvatske prema Europskoj komisiji osim produženja koridora Baltičko more-Jadransko more od Zagreba do luke Rijeka, uključivali su cestovnu i željezničku poveznicu Zagreb-Maribor-Graz, cestovnu povezanost Trst-Rijeka te željezničku poveznicu Trst-Buzet.
Novi položaj (južne) Dalmacije
Od dodatnih zahtjeva, istaknuto je uključenje luke Ploče na osnovnu TEN-T mrežu, kvalitetnija cestovna povezanost Dalmacije te pozicioniranje Zadra i Pule kao urbanih čvorova. Uz to, po pitanju nedavne revizije TEN-T Uredbe, rekao je Mihotić, koridor je ‘pušten’ sve do Splita, za što se može reći da sun a taj način Split i Dalmacija čvrsto pozicionirani u europsku prometnu mrežu. Mihotić je naglasio i kako se očekuje da će ispunjenje zahtjeva koje postavlja TEN-T Uredba za uspostavu koridora zahtijevati koordinirane napore te znatna ulaganja u infrastrukturu, inovacije i planiranje.
Vrijedi napomenuti da koridor inače obuhvaća preko 10.000 kilometara željezničkih pruga i više od 5.500 kilometara cesta, povezuje multimodalne terminale u 12 morskih luka, 5 riječnih luka na Dunavu i 28 terminala za kombinirani promet. Također uključuje 52 urbana čvora, među kojima su glavni gradovi Zagreb, Varšava, Beč, Bratislava i Budimpešta te obuhvaća 17 zračnih luka s godišnjim prometom većim od 12 milijuna putnika.
Dodatna europska sredstva
Uz to, položaj na Transeuropskim prometnim mrežama i TEN-T kartama koje su pripadajući dio spomenute Uredbe, a u koju je već ucrtan dio hrvatske prometne mreže, otvara dodatne mogućnosti korištenja dostupnih europskih sredstava upravo za poboljšanje dijelova mreže koji se nalaze na pravcima ucrtanim u TEN-T karte.
Koridor Baltičko more-Jadransko more, podsjećamo, proteže se od poljskih luka Gdanjsk, Gdynia, Szeczecin i Świnoujście na Baltičkom moru, preko središnje Europe, do hrvatskih luka Rijeka i Split na Jadranskom moru, uključujući i zapadni krak prema Italiji, s lukama poput Venecije i Trsta te je ključan za razvoj održivog i učinkovitog prometnog sustava u Europi.
Kako će se infrastruktura željeznice na prostoru EU potpuno promijeniti izgradnjom najveće željezničke infrastrukture na Baltiku u 100 godina, doznajte ovdje.
