Infrastruktura željeznice EU potpuno se mijenja najvećim projektom na Baltiku u 100 godina

Na prostoru Europe, vrlo je dobro razvijena mreža željeznice te se ona prilično efikasno održava i inovira. Baltik, pak, unatoč važnoj poziciji, nije baš dobro povezan željeznicom, ni unutar regije, ni s ostalim zemljama. Najveći projekt na baltičkoj željezničkoj mreži od Sovjetskog saveza trebao bi to promijeniti. Značajnim izmjenama, dogradnjom i obnovom, izgradit će se 800 kilometara duga pruga, koja će povezivati baltičke države te će se možda nadovezivati i na ostatak željeznice EU. Za projekt Rail Baltica, veliki radovi već su krenuli u Rigi i Vilniusu. U Rigi se podiže nova željeznička stanica, a Vilnius će dobiti most od 74 tisuće kubnih metara, dug 1.500 metara.

U jednom dijelu Europe u projektu ogromnih razmjera znatno se unaprjeđuje željeznička mreža. Projektom vrijednim 8 milijardi dolara, na istoku Europe mijenjat će se neodržavana pruga iz doba Sovjetskog saveza, a zamijenit će ju napredna mreža i brzi vlakovi. Za projekt Rail Baltica, očekuje se da će bit jedan od najvećih projekta željeznice u Europi. Veliki most i nova stanica grade se u Rigi, a Vilnius dobiva most teži od 11 tisuća osnaženja.

Projekt od 8 milijardi dolara

Ogromnim projektom vrijednim 8 milijardi dolara, trebalo bi se zamijeniti stare ruske tračnice u baltičkim zemljama, novom, preko 800 kilometara dugom prugom. Rail Baltica, jedan od najvećih projekata željeznice, trebalo bi biti jedan od najvećih projekata na europskim željeznicama u posljednjem desetljeću, koji će unaprijediti kvalitetu kretanja željeznica na dijelovima bez brze pruge.

Radi će se na prostoru tri države, koje sve od pada Sovjetskog saveza nisu znatno modernizirale svoju željeznicu, a gradnja će zasigurno omogućiti više putovanja vlakom. Za najveći projekt u posljednjih deset godina, traže se kompleksno inženjerstvo te napredna tehnologija i dizajn. Važnost projekta u tome je što će Baltičke države čvrsto smjestiti na mapu, piše B1M.

Trans-europska prometna mreža

Na prostoru Europske unije inače je Trans-europska prometna mreža, planirana mreža cesta, željeznica, zračnih luka i vodne prometne infrastrukture. Dok predviđa koordiniranu izgradnju, proširenje i poboljšanje mreže cesta, željeznica i općenito sustava upravljanja prometom, cilja na razvoj pravaca velikih brzina na velikim udaljenostima. Pritom, željeznica je značajan element te mreže.

U Europskoj uniji drži se do stalnog održavanja i moderniziranja željeznice, a zemlje od Baltičkog mora do Antwerpena, jedna je od glavnih ruta u mreži. Istovremeno, željeznička infrastruktura baltičkih zemalja zaostaje za strukturom zapadnih susjeda. Tome je tako stoga što su se sve te zemlje nalazile unutar Sovjetskog saveza a, kad je propao, željeznice su ostale, a uglavnom su ionako usmjerene u pravcu istok-zapad, a ne sjever-jug.

Najveći projekt u posljednjem stoljeću

Zbog ovih ranijih nedostataka na željeznici, pravi se kompletno nova željeznica, naziva Rail Baltica, a u pitanju je najveći projekt na istoj infrastrukturi u regiji u posljednjih gotovo 100 godina. Osim što će ojačati i ubrzati povezanost unutar regije, očekuje se kako će doprinijeti i ekonomskom rastu, promovirajući održiv transport. U odnosu na druge načine putovanja, ovaj projekt bi trebao smanjiti emisije CO2 i smanjiti zagađenje zraka za više od 18%, u usporedbi s drugim vidovima prijevoza.

Radit će se pruga dužine 870 kilometara, od Tallinna u Estoniji, pa sve do Litvanije pa poljske granice. Moguće je da će se nadovezivati na ostatak europske mreže. Putovanje između glavnih gradova u regiji trebalo bi se drastično ubrzati, a novom željeznicom prometovat će putnički vlakovi, koji će voziti do brzine 249 km/h, te teretni vlakovi, koji će se željezničkom mrežom kretati brzinom 120 km/h.

Most od 11 tisuća tona u Vilniusu

Uslijed velikih promjena na baltičkoj željezničkoj mreži nova infrastruktura se ozbiljno gradi u glavnim gradovima. Za potrebe putovanja, gradi se više od 200 mostova. Dok traju radovi, vlakovi će ići okolnim putevima u Rigi i prema Litvaniji. Upravo u Rigi se već krenulo graditi te nova središnja stanica dobiva svoj trajni oblik. Isto tako, preko Dougave će se izgraditi most kojim će vlakovi putovati prema aerodromu.

S druge strane, u Litvaniji će se radovi odvijati prema Vilniusu i Kaunasu. Dužinom željeznice od 392 kilometra, Litvanija će imati najveći udio u novoj pruzi. Vilnius će dobiti novi most dug 1.500 metara preko rijeke Neris. Za gradnju tog mosta, ogromnom bušilicom pravit će se bušotine za 376 metalnih okvira za most, koje će se ispunjavati betonom. Most u Vilniusu imat će oko 11.500 tona osnaženja i 74 tisuće kubičnih metara betona.

I u Hrvatskoj se ozbiljno radi na željezničkoj mreži od više od 300 milijuna eura. Ovdje pogledajte dron snimke.