Novo stručno izdanje HKIG-a: Smjernice za BIM pristup u infrastrukturnim projektima
Potaknuta tehnološkim trendom kretanja projekata na tržištu i planiranim brojim infrastrukturnim investicijama na državnoj razini Hrvatska komora inženjera građevinarstva pokrenula je izradu novih i specijaliziranih smjernica – Smjernica za BIM pristup u infrastrukturnim projektima.
BIM pristup u infrastrukturnim projektima, ilustracija | foto: Unsplash
Nakon prvih Općih smjernica za BIM pristup u graditeljstvu Hrvatska komora inženjera građevinarstva objavila je novo stručno izdanje.
Potaknuta tehnološkim trendom kretanja projekata na tržištu i planiranim brojim infrastrukturnim investicijama na državnoj razini Hrvatska komora inženjera građevinarstva izradila je nove specijalizirane smjernice – Smjernice za BIM pristup u infrastrukturnim projektima.
Smjernice razmatraju cjelovitu primjenu BIM pristupa u infrastrukturnim projektima i mogu se koristiti kao alat koji omogućuje integraciju rezultata inženjerskih zadaća kako bi se smanjila mogućnost neusklađenih tehničkih rješenja i skratilo vrijeme potrebno za eventualne promjene u projektu.
Kompletniji i centralizirani pristup projektu
Primjenjivanjem BIM pristupa može se podići razina kvalitete projektiranja i građenja te se u konačnici mogu smanjiti troškovi izgradnje i održavanja građevina.
– Izradom ovih smjernica još jednom se šalje jasna i jednoznačna poruka kako hrvatske tvrtke u svojemu radu trebaju primjenjivati BIM pristup radi povećanja konkurentnosti na domaćemu i stranome tržištu, navode iz Komore.
U razvijenim zemljama svijeta BIM je već neko vrijeme standard rada, a prednosti BIM pristupa prepoznate su na svim društvenim razinama.
– Od 2017. kada su izdane prve smjernice do danas broj projekata s djelomičnom ili potpunom implementacijom BIM pristupa rapidno je porastao te je velik broj tvrtki i organizacija pokrenuo vlastitu prilagodbu dosadašnjega standarda rada novome, tehnološki naprednome pristupu, objašnjava Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva.
A zahtjev za BIM-om često može biti i dio projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije. Sa sobom, dodaje Dražin Lovrec, BIM pristupi donose tehnološki napredne alate, niz definiranih postupaka, uloga i odgovornosti koji omogućuju kompletniji i centralizirani pristup cjeloživotnome vijeku projekta.
U kreiranju Smjernica sudjelovali su Filip Andabaka, Zlata Dolaček-Alduk, Anton Ecimović, Dražen Galić, Mirko Grošić, Martina Pavlović Cerinski, Denis Šimenić i Hrvoje Šolman. Više informacija o Smjernicama može se pronaći na stranici stručnih izdanja Komore.
